Uredbom EU o obnovi prirode trebalo bi se do 2030. obuhvatiti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU, a do 2050. sve ekosustave za koje je utvrđeno da ih je potrebno obnoviti, rekla je u petak državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš.
"Uredbom EU o obnovi prirode po prvi puta se utvrđuju jasni rokovi za uspostavljanje mjera obnove, kako na područjima ekološke mreže Natura 2000 tako i izvan nje", rekla je Radić Lakoš u Hrvatskom saboru, predstavljajući konačni prijedlog Zakona o provedbi EU Uredbe o obnovi prirode.
Radić Lakoš istaknula je da Uredba EU doprinosi postizanju sveobuhvatnih ciljeva u području ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama te ostvarenju cilja neutralnosti u pogledu degradacije zemljišta.
Također, njome se pridonosi jačanju sigurnosti opskrbe hranom te ispunjavanju međunarodnih obaveza iz područja prirode i klime.
vezane vijesti
EU članice dužne uspostaviti mjere obnove
Navela je da su države članice EU na nacionalnoj razini dužne uspostaviti mjere obnove za kopnene, obalne, slatkovodne i morske ekosustave.
Tako, do 2030. godine trebaju propisati i uspostaviti mjere za najmanje 30 posto svih stanišnih tipova definiranih Uredbom koje se nalaze u nepovoljnom stanju očuvanosti.
U gradovima bi se nakon 2030. trebale povećati zelene površine
Također, među inim, u urbanim ekosustavima do 2030. ne bi smjelo doći do gubitaka urbanih zelenih površina i površina pod krošnjama stabala uz obavezu stalnog povećanja njihove ukupne površine iza 2030. te bi se trebao postići rastući trend populacije oprašivača, pčela i drugih kukca.
Tijekom rasprave zastupnici su podržali predloženi zakon te isticali važnost obnove prirode, ali oporbeni zastupnici su upozoravali i na primjere koji štete prirodi, poput širenja urbanih zona i smanjenja zelenila u gradovima, betonizaciju i apartmanizaciju na obali, nasipanje umjetnih materijala na plaže i slično.
Zvonimir Troskot (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) prozvao je HDZ-ovog zastupnika i karlovačkog gradonačelnika Damira Mandića zbog mutne vode u vodovodu u više gradskih četvrti, iako je Karlovac grad na četiri rijeke. "Uspjeli su grad na četiri rijeke svesti na grad koji kupuje vodu u dućanima", rekao je.
Također, upozorio je i da je na području Like istovareno milijun tona opasnog otpada.
Mandić je pak Troskotu pak poručio da svojim lažima ne uspijeva prevariti građane tog grada kao niti hrvatsku javnost.
Radojčić (Klub Možemo!): Ekološka obnova postaje obvezujući element prostornih planova
Napominjući kako će SDP podržati predloženi zakon, Maria Blažina rekla je da se njegovim usvajanjem otvara nada da će javne kritike tvrtki, poput Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma na vrh svojih prioriteta napokon postaviti zaštitu okoliša, a ne ekonomski profit.
Također, smatra i da će brojnim 'lokalnim šerifima' biti značajno sužen prostor za pogodovanje investitorima na štetu urbanog razvoja i kvalitete života građana.
Dušica Radojčić (Klub Možemo!) rekla je da predloženi zakon radikalno mijenja tradicionalni pristup prostornom planiranju. On se, kaže, dosad uglavnom fokusirao na zone gradnje i infrastrukturu, a sada ekološka obnova postaje obvezujući element prostornih planova. Tako će se građevinske zone morati uskladiti sa kartama staništa koja su u lošem stanju, pojasnila je.
Upozorila je i da općine i gradovi često provode projekte bez svijesti ili brige o šteti koju nanose prirodi ne shvaćajući da time štetu nanose i sebi.
