Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite ozonskog sloja, koji se obilježava 16. rujna, na dan kada je 1987. usvojen Montrealski protokol je 'Svjetska akcija za hladniji planet'. Znanstvenici, naime, opetuju da se i dalje ide prema porastu globalnih temperatura za 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, s razornim posljedicama, kažu u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Kažu da je ograničavanje rasta globalne temperature na 1,5°C još uvijek moguće ako odmah drastično smanjimo klimatsko djelovanje. Žurno moramo nastaviti s djelovanjima čiji je cilj oporavak ozonskog sloja i ublažavanje klimatskih promjena, kao i prilagodba klimatskim promjenama, ističe Ministarstvo.

Dodaje, međutim, kako su tvari koje uništavaju ozonski sloj u atmosferi izuzetno postojane zbog čega njihova koncentracija u stratosferi sporo pada, pa se potpuna uspostava prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja predviđa tek oko 2050. godine.

Ozonski sloj se oporavlja

Montrealski sporazum je najuspješniji međunarodni sporazum u zaštiti okoliša koji je pokrenuo oporavak ozonskog sloja, a koji je ratificiralo 198 država, sve članice UN-a. 'Zahvaljujući provedbi Protokola ozonski sloj se oporavlja, a njegova provedba može biti i putokaz za ublažavanje klimatskih promjena', ističe Ministarstvo.

Prema procjenama UN-a, u 39 godina provođenja Montrealskog protokola smanjena je potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj za 99 posto, te su spriječeni milijuni slučajeva raka kože i deseci milijuna slučajeva očne mrene. Bez provedbe tog Protokola oštećenje ozonskog sloja bilo bi deset puta veće nego danas i s dalekosežnim posljedicama na zdravlje ljudi i cijeli ekosustav Zemlje.

Montrealski protokol ograničio je uporabu tvari koje uništavaju ozonski sloj, a njegove izmjene obuhvatile su i hidrofluorougljikovodike (HFC), snažne stakleničke plinove koji se koriste prvenstveno u rashladnim i klimatizacijskim sustavima.

Ministarstvo je pozvalo vlade da u potpunosti ratificiraju i provedu Kigalijski amandman Protokola kojim se predviđa postupno smanjenje uporabe HFC-a. Amandman su dosad ratificirale 174 države, uključujući Hrvatsku.

Zamjena uređaja koji koriste tvari koje oštećuju ozonski sloj

U Ministarstvu ističu da je na Zemlji stratosferski ozonski sloj posebno važan za preživljavanje svih živih organizama jer sprječava prodor štetnog UV zračenja sa Sunca do površine Zemlje. Nakon što je znanstvena zajednica upozorila da je zbog ljudskog djelovanja opasno smanjen ozonski sloj i zbog toga pojačan prodor UV zračenja do površine Zemlje, prije 39 godina države cijelog svijeta odlučile su poduzeti mjere za obnovu i zaštitu ozonskog sloja i tako spriječiti daljnje štetno djelovanje UV zračenja na sve žive organizme.

U Ministarstvu kažu da Hrvatska aktivno sudjeluje u osvješćivanju javnosti o značaju ozonskog sloja za život na Zemlji i važnosti ukidanja potrošnje tvari koje ga oštećuju.

Provedeni su brojni projekti financirani sredstvima Multilateralnog fonda za provedbu Montrealskog protokola. Zamijenjeni su rashladni uređaji koji koriste tvari koje oštećuju ozonski sloj u mnogim ustanovama i institucijama (muzejima, kazalištima, bolnicama). Ozonu štetne tvari zamijenjene su prirodnim radnim tvarima koje ne oštećuju ozonski sloj i ne sudjeluju u zagrijavanju Zemljine atmosfere te tako pridonose ublažavanju klimatskih promjena.

Modernizacijski fond Ministarstva zaštite okoliša sufinancira projekt 'Ulaganje u mjere poboljšanja energetske učinkovitosti zamjenom rashladnih i klimatizacijskih sustava te dizalica topline s visokim potencijalom globalnog zagrijavanja' u vrijednosti od 35 milijuna eura.

Provedbom projekata zamijenit će se postojeći rashladni i klimatizacijski sustavi te dizalice topline koji ovise o fluoriranim radnim tvarima s visokim potencijalom globalnog zagrijavanja, novim visokoučinkovitim sustavima s prirodnim radnim tvarima.