Dok se rasprave o klimatskoj krizi najčešće vrte oko suša, toplinskih valova i poplava, jedna prijetnja prolazi gotovo nezapaženo. Štetnici na usjevima, potaknuti zagrijavanjem planeta, šire se brže, razmnožavaju učinkovitije i uništavaju sve veći dio svjetske proizvodnje hrane. Znanstvenici upozoravaju da je svijet zasad imao sreće, ali da to neće trajati.
Prema novoj analizi međunarodnog tima istraživača, klimatska kriza snažno pojačava razorne učinke štetnika na poljoprivredu. Kako temperature rastu, gubici hrane uzrokovani kukcima i bolestima mogli bi naglo porasti, dodatno opterećujući već ranjiv globalni prehrambeni sustav.
Znanstvenici upozoravaju da štetnici predstavljaju tihu, ali jednako ozbiljnu prijetnju proizvodnji hrane. Ako se prehrambeni sustav ne prilagodi, posljedice bi mogle biti vidljive ne samo na poljima, nego i na cijenama hrane te dostupnosti osnovnih namirnica.
Ključni usjevi pod sve većim pritiskom
Znanstvenici procjenjuju da bi, pri porastu globalne temperature od 2 Celzijeva stupnja, gubici uzrokovani štetnicima mogli porasti za oko 46 posto kod pšenice, 19 posto kod riže i 31 posto kod kukuruza. Riječ je o kulturama koje čine temelj prehrane milijardi ljudi.
Istodobno, klimatske promjene same po sebi smanjuju prinose. Za svaki dodatni stupanj zatopljenja očekuje se pad prinosa pšenice, riže i kukuruza od šest do deset posto. Kada se ti učinci zbroje, rizici za sigurnost opskrbe hranom postaju ozbiljni.
Zašto toplije vrijeme pogoduje štetnicima
Porast temperatura omogućuje štetnicima brži razvoj i više generacija godišnje. Kraće i blaže zime produžuju razdoblja u kojima mogu napadati usjeve, dok im toplije proljeće i ljeto otvaraju nova područja za širenje.
Lisne uši, skakavci, gusjenice, stabljikini moljci i slični štetnici danas se sve češće pojavljuju dalje od ekvatora i na višim nadmorskim visinama, gdje su im donedavno temperature bile prepreka. Najveći udar, upozoravaju znanstvenici, očekuje se u umjerenim klimatskim zonama, uključujući Europu i Sjevernu Ameriku.
U tropskim područjima neke su vrste već blizu svojih temperaturnih granica, no ondje problem dodatno pogoršava krčenje šuma i pretvaranje prirodnih ekosustava u poljoprivredna zemljišta.
Sustav koji je sve jednostavniji – i sve ranjiviji
Procjenjuje se da štetnici i biljne bolesti već danas uništavaju oko 40 posto svjetske poljoprivredne proizvodnje. Unatoč tome, globalni prehrambeni sustav oslanja se na mali broj ključnih kultura i velike monokulture, što ga čini iznimno osjetljivim.
‘Svijet se fokusirao na nekoliko osnovnih žitarica i stvorio vrlo pojednostavljen sustav’, kaže za The Guardian profesor Dan Bebber sa Sveučilišta u Exeteru. ‘Takvi sustavi mogu biti devastirani jednim jedinim štetnikom. Dosad smo imali sreće, ali s klimatskim promjenama i rastućim brojem prijetnji, to više nije održivo.’
Kad pesticidi više nisu dovoljni
Intenzivna poljoprivreda desetljećima se oslanjala na pesticide i gnojiva kako bi održala visoke prinose. No takav pristup ima cijenu. Uništavanje prirodnih staništa i pretjerana uporaba kemikalija smanjili su broj prirodnih neprijatelja štetnika, dok su se mnoge vrste insekata istodobno prilagodile i razvile otpornost na pesticide.
Globalna trgovina dodatno ubrzava problem, jer se štetnici prenose zajedno s hranom i poljoprivrednim proizvodima diljem svijeta.
Rješenja postoje, ali traže promjenu pristupa
Znanstvenici ističu da je dio rješenja u većoj raznolikosti – kako usjeva, tako i načina proizvodnje. Uzgoj različitih sorti na istim poljima, povezivanje biljne i stočarske proizvodnje te obnova prirodnih staništa mogu ojačati otpornost poljoprivrede.
Primjeri već postoje. U Japanu se patke koriste za suzbijanje štetnika u rižinim poljima, dok se u dijelovima Europe ovce puštaju na polja pšenice kako bi uklonile biljke zahvaćene bolestima.
Uz to, nove tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, omogućuju analizu vremenskih i poljoprivrednih podataka kako bi se najezde štetnika predvidjele ranije i suzbile ciljano, a ne masovno.
Autor: G.R., Foto: Freepik
