Ilegalna odlagališta otpada, teško onečišćenje okoliša i uništavanje ekosustava u Europskoj uniji od četvrtka bi trebali imati ozbiljnije kaznenopravne posljedice, nakon što je stupila na snagu nova direktiva EU-a o zaštiti okoliša putem kaznenog prava
Od 21. svibnja 2026. europska direktiva o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, jedan od ključnih pokušaja Europske unije da ozbiljna onečišćenja okoliša tretira kao kaznena djela, se u potpunosti treba primjenjivati u državama članicama. Nova pravila zamjenjuju direktivu iz 2008. godine, za koju je Europska komisija nakon evaluacije zaključila da nije u potpunosti ostvarila ciljeve te da među državama članicama i dalje postoje velike razlike u definiranju i kažnjavanju kaznenih djela protiv okoliša.
Europska komisija je zato krajem 2021. predložila novi zakonodavni okvir kojim se uvode nova kaznena djela, među ostalim povezana s nezakonitim gospodarenjem otpadom, uništavanjem ekosustava, trgovinom drvom povezanim s deforestacijom i nezakonitim ispuštanjem fluoriranih stakleničkih plinova. Novim pravilima EU želi ujednačiti kazneni progon okolišnog kriminala među državama članicama te ojačati istrage i sankcije za najteže slučajeve uništavanja okoliša.
Direktiva predviđa da fizičke osobe za najteža kaznena djela koja uzrokuju smrt mogu biti kažnjene s do deset godina zatvora, dok se za pravne osobe predviđaju kazne do 40 milijuna eura. U završnim pregovorima između Europskog parlamenta i Vijeća uvedena je i kategorija tzv. kvalificiranog kaznenog djela za slučajeve koji uzrokuju široko rasprostranjenu i znatnu štetu ekosustavima, zraku, tlu ili vodi.
vezane vijesti
Habijan: Primjena direktive bit će 'vrlo zahtjevan posao'
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan je u studenome prošle godine rekao da je osnovana međuresorna radna skupina za transpoziciju direktive te upozorio da će posao biti „vrlo zahtjevan“ zbog velikog broja tzv. blanketnih kaznenih djela (Blanketna kaznena djela su ona kaznena djela čiji opis u Kaznenom zakonu ne sadrži sve elemente potrebne za utvrđivanje protupravnosti, već upućuje na druge zakone, propise ili pravne akte. Kod ovih djela se zabranjeno ponašanje definira kršenjem pravila iz nekog drugog propisa tj. onih kaznenih djela koja sadržaj crpe iz drugih zakona).
„Do 21. svibnja 2026. godine moramo transponirati Direktivu koja se odnosi na zaštitu okoliša putem kaznenog prava“, rekao je tada Habijan, dodajući da u radu sudjeluju ministarstva zaštite okoliša, poljoprivrede, zdravstva, mora i unutarnjih poslova te pravosudne institucije. Istaknuo je i da će velik dio posla biti usmjeren na edukaciju sudaca, državnih odvjetnika, policije i drugih tijela zbog novih kaznenih djela predviđenih europskim pravilima.
Prema riječima ministra, dio kaznenih djela obuhvaćenih direktivom već je sadržan u postojećem hrvatskom Kaznenom zakonu, no nova pravila odnose se, među ostalim, na proizvode povezane s deforestacijom te fluorirane stakleničke plinove. „U konačnici nam je cilj da nastavimo štititi velike prirodne ljepote na kojima leži Republika Hrvatska“, poručio je Habijan.
U Hrvatskoj je tek djelomično prilagođeno zakonodavstvo, pa se Direktiva (EU) 2024/1203 zasad spominje samo u izmjenama Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti iz listopada 2025., koja proširuje zaštitu zviždača i na prijave kaznenih djela protiv okoliša.
Bosanac: Hrvatsko zakonodavstvo je 'relativno usklađeno', ali promjene su nužne
Komentirajući za Hinu, hrvatski zastupnik i član grupacije Zelenih u Europskom parlamentu Gordan Bosanac (Možemo!) ocijenio je da je direktiva „korak naprijed“ jer proširuje broj okolišnih kaznenih djela i uvodi nove pragove kazni za pravne i fizičke osobe, ali i mehanizme potpore državama članicama i tijelima progona. Upozorio je pritom da je iz konačnog teksta ispala kaznena odgovornost za osobe koje svojim radnjama uzrokuju šumske požare, što je, kako je naveo, posebno važno za mediteranske zemlje poput Hrvatske.
Bosanac smatra da hrvatsko zakonodavstvo već sada „relativno usklađeno“ s novim pravilima, ali upozorava da će dodatne promjene ipak biti nužne, osobito u području zaštite zviždača, oduzimanja imovine počiniteljima okolišnih kaznenih djela i pristupa informacijama. Kritizirao je i kašnjenje Vlade s prijenosom direktive u domaće zakonodavstvo te ocijenio da Hrvatska riskira upozorenje Europske komisije zbog probijanja roka za usklađivanje.
Nova europska pravila dolaze u trenutku kada je pitanje kriminala u sferi okoliša sve više povezano s organiziranim kriminalom i korupcijom, posebno u slučajevima ilegalnog odlaganja otpada, nezakonite eksploatacije resursa i prekogranične trgovine opasnim tvarima. U Europskoj uniji procjenjuje se da nezakonite radnje protiv okoliša predstavljaju jedno od najprofitabilnijih područja organiziranog kriminala, odmah iza trgovine drogom i krijumčarenja ljudi.
Direktiva zato uz strože kazne uvodi i obvezu država članica da osiguraju specijalizirane istražitelje, bolju koordinaciju institucija, pouzdane statističke podatke i podršku osobama koje prijavljuju zločine protiv okoliša. U praksi bi to trebalo značiti da ozbiljni slučajevi onečišćenja okoliša, uništavanja prirode ili nezakonitog gospodarenja otpadom će se umjesto prekršaja češće tretirati kao kaznena djela s ozbiljnim sankcijama za odgovorne osobe i kompanije.
