POČETAK KRAJA?

Smrt superjunaka na filmu

  • Autor: Vanja Žeželić
  • Zadnja izmjena 28.03.2009 09:27
  • Objavljeno 28.03.2009 u 08:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Film prema stripu je mrtav, a mi smo ti koji su ga ubili. Bilo to dobro ili loše, snimljen je posljednji film sa superjunacima

Tim riječima Zack Snyder zaključio je snimanje Čuvara, filmske obrade najboljeg stripa svih vremena, kako ga nazivaju zakleti obožavatelji, a koja trenutačno žari i pali našim kinodvoranama. Snyder posljednju klapu smatra dovoljnim uspjehom budući da je i sam za 'Čuvare' izjavio da je materijal koji je nemoguće prenijeti na film, a od kojeg su odustale i redateljske veličine poput Terryja Gilliama. Da stvar bude gora, mnogo prije početka snimanja priču oko 'Čuvara' potresale su brojne kontroverze, među kojima je najviše medijskog prostora zauzeo rat za prava prikazivanja između filmskih giganta Twentieth Century Foxa i Warner Brothersa, zbog kojeg se početak snimanja oduljio za gotovo dvadeset godina.

Kad su se 'Čuvari' napokon pojavili u kinima, pravna previranja pala su u drugi plan. Zasjenili su ih vrlo zorni prikazi nasilja, muške golotinje i prostota kojima film vrvi, a zbog kojih ga je Filmsko udruženje Amerike proglasilo nepogodnim za gledatelje mlađe od 17 godina. Istini za volju, količina krvi u 'Čuvarima' konkurira brutalnostima u 300 i Sin Cityju, a najmoćniji čovjek na svijetu, Dr. Manhattan, sputan je odjećom pa više puta tijekom filma ponosno pokazuje gledateljima svoj svjetleći plavi penis. No škakljivije od nasilja i donedavno nedopustive muške golotinje u filmskim obradama stripa jest pitanje alternativne prošlosti i čačkanje po nikad zaraslim ranama Vijetnamskog i Hladnog rata.

Warner

Warner

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Ni jedan film nije obilježilo toliko smrti kao 'Viteza tame'

U 1985. koju 'Čuvar' prikazuje, Nixon nije jedini američki predsjednik koji je odstupio s dužnosti zbog afere Watergate, najtežeg političkog skandala u američkoj povijesti. Dapače, čeka ga peti mandat u Bijeloj kući te ga slave kao zaslužnog za pobjedu Amerikanaca u Vijetnamskom ratu.

Pod njegovim patronatom prevagu u ratu donijeli su američki superjunaci, prikazani kao opunomoćeni psihopati i sociopati, koji ne samo da zanemaruju zakone, nego dovode u pitanje cijelu premisu superjunaka kao benevolentne globalne sile koja se bori za boljitak i slobodu svih ljudi, a ne za političke interese jedne nacije.

Tako su, naime, izgledali superjunaci u svojim počecima. Otkad je Superman po prvi puta 1938. nadletio Metropolis, stvoren je arhetipski superjunak koji je potencirano utjelovljenje svega najboljeg u nama, svojevrsna manifestacija zbroja vrlina koja aktivnim naporom pobjeđuje nepravdu.

Kroz očitije idealiziranje ljudskog tijela, preko suptilnije moralne vertikale koju održavaju svojim pravičnim djelima, superjunaci su utjelovljenje superlativa. No i u svijetu superjunaka vremena se mijenjaju.

Poput recentnog primjera Zacka Snydera, mnogi su autori ipak odlučili ljubiteljima stripa skinuti ružičaste naočale, pokazati spomenutom arhetipu metaforički srednji prsti i nakalemiti na plašteve i tajice superjunaka težinu političkih i društvenih pitanja.

Prvi je sablaznio javnost kum superjunaka, legendarni Stan Lee. Kako bi ukazao na problem droge među mladima, smjestio je Harryja Osborna, sina Green Goblina, u bolnicu zbog prekomjerne doze LSD-a. Leejev izdavač Marvel smatrao je temu toliko kontroverznom da zamalo nije objavio spornu epizodu.

U problemima s drogom našao se i kod nas ne toliko poznati Green Arrow koji je svog pomagača Speedyja morao spasiti od ovisnosti o heroinu, a njegov kolega Northstar bio je toliko shrvan nakon smrti svoje AIDS-om zaražene posvojene kćeri da je morao javnosti priznati da je – homoseksualac. Progovaranje o aktualnim društvenim i političkim problemima postao je svojevrstan trend u svijetu stripa, do kulminacije 1994. kada se stripovska tematika odrazila na stvarni život.

Mladi autor Mike Diana stvorio je lik Boiled Angel koji se u svojim avanturama susreo s brojnim noćnim morama američkog društva – nasiljem, zlostavljanjem djece, silovanjem na spojevima, korumpiranosti Crkve... Njegov trud je sud Floride nagradio s tri godine uvjetne i tri tisuće dolara kazne zbog izdavanja, distribuiranja i oglašavanja opscenog materijala upisavši Mikea Dianu u povijest kao prvog osuđenog autora stripa.

No čak i takvi ekstremni primjeri nisu toliko odjeknuli u javnosti koliko je pod povećalo stripovsku tematiku stavila njezina selidba na filmsko platno. Od 1989. kada je Burtonov Batman bio najočekivaniji naslov godine do Snyderovih 'Čuvara', kriteriji su se osjetno promijenili, ponajviše zbog utjecaja takvih filmova na mišljenja i stavove gledatelja.

Nakon premijere O za osvetu, mrmorilo se o tome da glavni lik koji podsjeća na Guya Fawkesa, koji je 1605. pokušao dignuti u zrak zgradu britanskog parlamenta, zapravo potiče terorističke radnje. Mrmorenje je bilo i opravdano budući da je upravo u vrijeme snimanja spomenutog filma London potresao strah zbog serije bombaša samoubojica koji su usmrtili 52 te ozlijedili 700 ljudi. No znatno više negodovanja, i to međunarodnog, izazvao je Snyderov super-hit 300 nastao prema stripu Franka Millera. Iranska javnost je nakon premijere filma ostala zgrožena načinom na koji su prikazani njihovi preci Perzijanci.

S obzirom na to da se '300' pojavio upravo u vrijeme napetosti SAD-a s Iranom zbog njihova posjedovanja nuklearnog oružja, iranska vlada morala se oglasiti. Učinio je to Javad Shamghadri, kulturni savjetnik predsjednika Irana, izjavivši da Amerikanci žele poniziti i demonizirati Iran izvrćući povijesne činjenice kako bi umanjili vlastita zlodjela i nahuškali svoje vojnike i ratne profitere protiv Irana.

Iranska prerada foršpana za film '300'

Cijela priča se protegla čak do danas, točnije do 1. ožujka kada je delegacija američkih filmaša posjetila Iran. Shamghadri je odbio primiti ih u službeni posjet dok se ne ispričaju za filmove poput 300 i Hrvača. Posljednji je razljutio iransku javnost jer se Rourkeov glavni protivnik naziva Ayatollahom te ga pokušava zadaviti iranskom zastavom.

Nažalost, međunarodna prepucavanja i durenja izgledaju smiješno pred ludostima na koje su spremni pojedinci pod utjecajem filmskih uprizorenja stripa. Nakon Viteza tame, posljednjeg filma o Batmanu, svijet je ostao šokiran kad je Belgijanac prerušen u Jokera ubio nožem dvoje djece jasličke dobi te ozlijedio još dvanaestoro početkom godine.

Nije jedini kojeg je Batmanov glavni protivnik naveo na kriminal. Početkom ovoga mjeseca, američkog vojnika zamaskiranog u Jokera ustrijelila je policija u Nacionalnom parku Shenandoah nakon što je u njih uperio sačmaricu. Kad se tome pridoda smrt Heatha Ledgera te pogibija kaskadera za vrijeme snimanja, 'Vitez tame' je film koji je obilježila smrt.

Na kraju cijele priče ne preostaje nam drugo nego da podsjetimo na stvarnu istinu o filmskim superjunacima. Možda jesu utjelovljenje naših ideja i snova, možda jesu i neprilagođeni sociopati, no prije svega ih trebamo shvatiti kao nepretencioznu i u potpunosti beznačajnu zabavu. U protivnome ćemo ih, kako je Zack Snyder rekao, sami osuditi na propast.

Zanimat će vas u MAXtv videoteci:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi