VRŠNJAČKO ZLOSTAVLJANJE

Žrtve nasilja ne smiju šutjeti o tome

  • Autor: E. K.
  • Zadnja izmjena 22.11.2013 12:47
  • Objavljeno 22.11.2013 u 11:27
bullying nasilje među djecom

bullying nasilje među djecom

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: iStockphoto

Nažalost, sve češće možemo čitati o slučajevima bullyinga ili vršnjačkog zlostavljanja i kod nas. O ovoj problematici razgovarali smo sa stručnim timom iz Udruge PET PLUS

Tko su najčešće žrtve bullyinga i zbog čega?
Najčešće su to učenici niskog samopoštovanja, povučeniji, sramežljivi i nesigurniji nego ostali. Često imaju slabo razvijene socijalne vještine. Osjetljivi su, ne ističu se, osjećaju strah. Često su žrtve fizički slabije od nasilnika i imaju negativnu sliku o sebi. Katkad su to djeca s poteškoćama u razvoju ili nekim hendikepom. Često su to i djeca koja trpe obiteljsko nasilje. Nemaju prijatelja i teško se uklapaju u društvo.

Kakav je profil bullyja, odnosno zlostavljača? Što im je motiv za takvo ponašanje?
Često su razdražljivi, impulzivni i otežano se prilagođuju pravilima i autoritetu te imaju snažnu potrebu za isticanjem, prkosni su i agresivni i prema odraslima (nastavnicima i roditeljima), često igraju nasilne igrice i gledaju nasilne filmove, fizički su jači od ostalih, često postižu slabiji uspjeh u školi, njihovo ponašanje rano postaje antisocijalno (vandalizam, krađe, alkohol...). Često se i prema životinjama odnose agresivno. Postoje mnoge teorije o uzrocima za takvo ponašanje – od nepovoljnih odnosa u primarnoj obitelji, osobito u ranom djetinjstvu, preko psihičkih osobina pojedinca (poremećaji ponašanja), do šireg utjecaja društva (nasilje u društvu, nasilje u medijima, loš socijalno-ekonomski status...).

ŠTO JE BULLYING?

Bullying ili zlostavljanje među školskom djecom agresivno je ponašanje, traje dulje vrijeme, ponavlja se i usmjereno je na istu osobu. To je svjesno negativno postupanje s namjerom da se nekoga povrijedi i zastraši. Nasilnik uvijek ima veću moć od žrtve, a njegov se postupak ne može ni s čime opravdati.

Koji su znakovi da je netko žrtva bullyinga? O kakvim se tipovima zlostavljanja najčešće radi (verbalno, cyberbullying…)?
Mogu se primijetiti česte ogrebotine, masnice, posjekotine ili druge ozljede, poderana odjeća, oštećene knjige, često 'izgube' novac ili stvari, nemaju prijatelje i ne dovode ih kući, imaju često glavobolje ili bolove u trbuhu, često imaju nemiran san i snove, imaju lošije ocjene i gube interes za školu, tužni su i potišteni, postanu depresivni, markiraju... znakova je puno.

Najčešće je to fizičko i emocionalno/psihičko zlostavljanje (verbalne prijetnje, nazivanje pogrdnim imenima...), potom seksualno zlostavljanje (spolno uznemiravanje, komentari, dodirivanje i prisilni spolni odnos), ekonomsko zlostavljanje (iznuđivanje novca) te kulturalno nasilje (vrijeđanje na nacionalnoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi). Posebna skupina je cyberbullying (SMS poruke, mailovi, Facebook, Twitter, blog...) te nasilje mobitelom, objašnjava stručni tim iz Udruge PET PLUS.

Koje su posljedice bullyinga po mladu osobu u tom osjetljivom razdoblju?
Ako se problem ne uoči i ne poduzmu se neke mjere, posljedice mogu biti dalekosežne – u psihičkom razvoju i formiranju osobnosti, osjećaju nesigurnosti i nesposobnosti, neuspjehu, depresivnim raspoloženjima, teškoćama u društveno-ekonomskoj afirmaciji... žrtve mogu postati žrtve i u odrasloj dobi (u obitelji ili na poslu) ili pak nasilnici.

299013,299636,299902,299810
Što im savjetujete? Kako im pomoći?

U takvim situacijama dijete mora znati da ni u kojem slučaju nije odgovorno ili krivo za nasilničko ponašanje kojem je izloženo te da počinitelji snose odgovornost. Trebaju potražiti pomoć odraslih (roditelji, stručni suradnici u školi i drugi stručnjaci) koji će im pomoći razgovorom, radionicama za razvoj socijalnih vještina, asertivnosti i mirnog rješavanja sukoba.

Što biste savjetovali tinejdžerima bullyjima, a što žrtvama bullyinga?

Treba odaslati jasnu poruku da bilo koji oblik nasilja nije prihvatljiv, pogotovo tinejdžerima nasilnicima, kao i žrtvama i neutralnim promatračima. Žrtvama nasilja poručujemo da ne šute o nasilju, da se zauzmu za sebe i da potraže pomoć, ističe stručni tim iz Udruge PET PLUS.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!