Većina ljudi bez razmišljanja opere jabuku, grožđe ili jagode prije nego što ih pojede, no s bananama je priča nešto drukčija. Budući da njihovu koru ionako bacamo, često pretpostavljamo da je unutrašnjost potpuno zaštićena od bakterija i drugih nečistoća. Ipak, stručnjaci upozoravaju da takva navika nije nužno najbolja kada je riječ o sigurnosti hrane.

Kako objašnjavaju za EatingWell, problem nije toliko u samom plodu banane koliko u onome što se nalazi na njezinoj kori. Tijekom transporta, skladištenja i prodaje banane dolaze u dodir s brojnim površinama i ljudima, a nečistoće koje se pritom nakupljaju mogu se prenijeti na ruke, kuhinjske površine, pa čak i na dio voća koji jedemo.

Što se sve može nalaziti na kori banane?

Prije nego što stignu na police trgovina, banane prolaze dug put. Beru se, pakiraju, prevoze, skladište i izlažu prodaji, a tijekom svakog od tih koraka njihova kora može doći u dodir s različitim mikroorganizmima.

'Samo rukovanje bananama, od berbe do maloprodaje, može dovesti do nakupljanja čitavog mnoštva organizama', objašnjava nutricionistica Helen Ohw Kim.

Dodaje da se na kori mogu zadržati nečistoće iz okoliša, uključujući ostatke životinjskog otpada, ali i mikroorganizmi koje prenose osobe koje dolaze u dodir s voćem.

Nutricionistica Leah Murnane posebno upozorava na kontaminaciju koja se može dogoditi u trgovinama. 'Prijenos bakterija i drugih štetnih nečistoća vrlo je velik preko kolica za kupnju, pokretnih traka na blagajnama, ruku drugih kupaca, a osobito višekratnih vrećica', ističe Murnane.

Bakterije se mogu preni jeti i na unutrašnjost

Debela kora štiti unutrašnjost banane, ali problem nastaje kada je počnemo guliti. Prstima najprije dodirujemo vanjsku površinu, a zatim i sam plod, čime se bakterije i druge nečistoće mogu prenijeti na dio koji jedemo.

'Iako banana ima čvrstu, zaštitnu koru, bakterije, prljavština i pesticidi koji se nalaze na njoj ipak se mogu prenijeti na unutrašnjost tijekom guljenja', upozorava Murnane.

Slično se može dogoditi i kada bananu režemo nožem dok je još u kori. Oštrica tada može prenijeti mikroorganizme s vanjske površine na plod. Stručnjaci pritom ističu da sama unutrašnjost banane predstavlja relativno nizak rizik jer je zaštićena korom. Veći problem predstavlja mogućnost prijenosa nečistoća s jedne površine na drugu.

Što je s ostacima pesticida?

Osim bakterija, na kori banana mogu se nalaziti i ostaci sredstava koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji. Kako piše EatingWell, istraživanja pokazuju da se velik dio ostataka određenih pesticida zadržava upravo u kori, što ujedno znači da ona pruža određenu zaštitu unutrašnjosti ploda.

U jednom istraživanju utvrđeno je da se između 65 i 97 posto ostataka proučavanog fungicida zadržalo u kori banane, dok je procijenjeni rizik povezan s konzumacijom samog ploda bio nizak. Međutim, činjenica da se ostaci zadržavaju na vanjskoj površini ne znači da ih možemo potpuno zanemariti. Upravo zato stručnjaci preporučuju pranje prije guljenja.

Kako pravilno oprati banane?

Dobra vijest jest da pranje banana ne zahtijeva nikakve posebne pripravke ni komplicirane postupke. Najprije je potrebno oprati ruke sapunom i vodom, a zatim bananu staviti pod mlaz vode i nježno protrljati njezinu koru.

'Koru banane trebalo bi oprati pod vodom, uz lagano trljanje, kako bi se uklonile površinske nečistoće i mikroorganizmi', savjetuje Murnane.

Nakon pranja bananu je poželjno osušiti čistom kuhinjskom krpom ili papirnatim ručnikom, a tek potom oguliti. Stručnjaci naglašavaju da nije potrebno koristiti deterdžent za posuđe ni posebna sredstva za pranje voća. Obična voda dovoljna je za preporučeni postupak, iako pranje ne može ukloniti baš sve mikroorganizme ili ostatke pesticida.

Ne odnosi se to samo na banane

Isto pravilo vrijedi i za druge vrste voća čiju koru obično ne jedemo. Među njima su avokado, mango, papaja i dinja. Poseban oprez preporučuje se kod dinja jer njihova hrapava površina može zadržavati nečistoće. Prilikom rezanja nož može prenijeti bakterije s kore na unutrašnjost ploda, zbog čega je važno oprati voće prije nego što ga prerežemo.

'Kada režemo voće s nejestivom korom, nož može prenijeti bakterije s vanjske površine na unutrašnjost', objašnjava Murnane.

Stručnjaci također savjetuju da banane čuvamo na sobnoj temperaturi dok ne dosegnu željeni stupanj zrelosti, po mogućnosti dalje od površina na kojima pripremamo hranu. Kada sazriju, mogu se premjestiti u hladnjak kako bi dulje ostale upotrebljive.