Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvati su deveta najdeblja nacija u svijetu, s čak 90 posto građana koji se ne bave dovoljno fizičkom aktivnošću (najmanje 150 minuta tjedno) i ne unose dovoljno voća i povrća u prehranu (najmanje pet porcija u danu).

Nakon takvih rezultata provedenog pitanja, postavlja se pitanje: Znamo li uopće što sve možemo učiniti za svoje zdravlje?

Istraživanja GfK pokazuju da se pod zdravljem najčešće podrazumijeva ravnoteža između fizičkog zdravlja i dobrog mentalnog osjećaja koji se još može opisati kao osjećaj zadovoljstva, ispunjenosti, sreće. Stoga ne čudi da se manifestacije i jednog i drugog navode među tri najčešće odgovora hrvatskih građana na pitanje što bi sve mogli poduzeti kako bi što više poboljšali svoje zdravlje koji odgovaraju: vježbati (36 posto), zdravije jesti (29 posto) i smanjiti stres (24 posto).

Građani su, kako pokazuje istraživanje, svjesni da bi njihovom zdravlju pridonio prestanak pušenja, smanjenje kilaže, pijenje

više vode, manja konzumacija nezdrave hrane te više sna.

Uzimanje vitamina, minerala i lijekova te češći posjet liječniku nalaze se u najmanje zastupljenim odgovorima, što ukazuje na to da su Hrvati ipak svjesni da za svoje zdravlje mnogo toga mogu učiniti sami, i to bez većih financijskih izdataka.

Žene se, kako bi poboljšale zdravlje, češće odlučuju za vježbanje, pijenje vode i više spavanja, dok se muškarci, za razliku od žena, češće odlučuju za manje rada i pijenje crvenog vina.

Gledajući po regijama, Slavonci tvrde da bi možda trebali jesti manje nezdrave hrane, a Dalmatinci smatraju da bi bili zdraviji kad bi se više zabavljali. Dobna skupina od 18 do 24 godine smatra da bi za dobrobit trebala piti manje alkohola, a najstarija dobna skupina, oni stariji od 65 godina, smatraju da bi trebali piti više lijekova i češće odlaziti k liječniku.

Zaključak istraživanja je da su Hrvati svjesni toga što mogu učiniti za svoje zdravlje, samo je pitanje kako će sami sebe potaknuti na konkretno djelovanje.