S pojavom vrlo učinkovitih lijekova za mršavljenje sve je više ljudi koji u kratkom vremenu izgube velik broj kilograma. No može li takav gubitak težine poništiti štetu nastalu tijekom godina života s pretilošću?

‘Pretilost u pravilu dovodi do viših razina glukoze u krvi, a taj višak šećera u cirkulaciji uzrokuje oštećenja u cijelom organizmu’, objašnjava Stuart Gray, profesor mišićnog i metaboličkog zdravlja na Sveučilištu u Glasgowu.

‘Velik dio tih oštećenja zahvaća srce i krvne žile. Ako stanje napreduje do dijabetesa, mogu nastati i oštećenja bubrega te živaca u stopalima i očima. Višak tjelesne težine također je često povezan s povišenim masnoćama u krvi, što može dovesti do stvaranja naslaga u krvnim žilama i dodatnog opterećenja srca.’

Nije važna samo težina, nego i koliko dugo je nosite

Prema britanskom istraživanju iz 2020., posljedice pretilosti počinju se jasnije očitovati nakon otprilike pet godina, dok nakon desetljeća znatno raste rizik od srčanih bolesti i smrti povezane s njima.

Američko istraživanje provedeno na 5036 ljudi pokazalo je da su osobe koje su s pretilošću živjele između pet i 14 godina imale oko 94 posto veći rizik od prerane smrti u odnosu na one koje nikada nisu bile pretile.

Gray upozorava da se problem ne odnosi samo na pretilost. Presudno je i koliko dugo osoba ima prekomjernu težinu. ‘Problem je u kumulativnoj izloženosti višku kilograma. Ako ste deset ili 15 godina imali prekomjernu težinu ili živjeli s pretilošću, upalni procesi, poremećaj funkcije krvnih žila i povišena razina glukoze već su mogli prouzročiti dio štete koji se ne može ukloniti’, kaže.

Dugogodišnja prekomjerna težina zato može biti opasnija od kraćeg razdoblja pretilosti. ‘Netko tko pet godina živi s pretilošću možda nije akumulirao jednak rizik za srce kao osoba u četrdesetima koja je gotovo cijeli život imala prekomjernu težinu’, objašnjava Gray. Dodaje da izrazito velika tjelesna težina i u kraćem razdoblju može ubrzati teško popravljiva oštećenja zglobova.

Dvadesete su najbolje vrijeme za stvaranje navika

U dvadesetima tijelo još ima znatnu sposobnost oporavka od metaboličkih poremećaja, no upravo su te godine idealne za stvaranje navika koje će se zadržati desetljećima.

Mayoni Gooneratne, izvršna medicinska direktorica Personalised Health Clinicsa, ističe da su znakovi trošenja organizma povezanog s dobi tada minimalni, a velike obiteljske i poslovne obveze u prosjeku su rjeđe. Istraživanja pokazuju i da ljudi koji ranije usvoje zdrav način prehrane imaju veću vjerojatnost da će ga zadržati u srednjoj i kasnijoj životnoj dobi.

‘Ako ste u dvadesetima, izgradite način prehrane i kretanja koji ćete bez problema moći ponavljati desetljećima’, savjetuje Gooneratne. ‘To je vrijeme kada možete spriječiti da postupno debljanje i manjak tjelesne aktivnosti postanu normalan dio života.’

Četrdesete i pedesete postaju prijelomno razdoblje

Srednja životna dob drugo je ključno razdoblje za promjenu životnih navika.

Britansko istraživanje objavljeno u časopisu PLOS Medicine pokazalo je da su ljudi koji su s pretilošću živjeli između 20 i 30 godina imali dvostruko veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 u usporedbi s onima kod kojih je pretilost trajala desetak godina.

‘Kada uđete u četrdesete i pedesete, vidimo mnogo izraženiji rast zdravstvenih rizika povezanih s prekomjernom težinom ili pretilošću’, kaže Gray. ‘Iako bi ljudi o zdravlju trebali razmišljati ranije, ako to dosad nisu činili, u toj dobi definitivno je vrijeme da počnu.’

Framinghamsko istraživanje srca pokazalo je da je rizik od srčanih bolesti povezanih s pretilošću kod osoba između 50 i 74 godine bio 62 posto viši od prosjeka, dok je među osobama od 25 do 49 godina bio viši za 37 posto.

I hormoni igraju važnu ulogu

Važnu ulogu imaju i hormoni. Kod žena između 45. i 55. godine pad estrogena i progesterona povezan s menopauzom može pridonijeti debljanju, osobito nakupljanju visceralne masnoće oko unutarnjih organa, koja je snažno povezana s inzulinskom rezistencijom.

‘Žene u toj dobi počinju gubiti mišićnu i koštanu masu, a hormonalne promjene počinju utjecati i na zdravlje krvnih žila’, kaže Gray. ‘Kod muškaraca hormonalne promjene odvijaju se drukčije, ali njihove su krajnje posljedice uglavnom slične.’

Srednja životna dob često donosi i više stresa, manje kretanja te veće poslovne i obiteljske obveze. ‘Sve to dodatno povećava metabolički rizik. Počnete dobivati nešto kilograma, manje se krećete i tako se postupno stvara začarani krug’, objašnjava Gray.

Postoji li dob kada je prekasno za mršavljenje?

Stručnjaci ističu da jasna točka nakon koje mršavljenje više nema smisla ne postoji. Američko istraživanje iz 2010. pokazalo je da je program mršavljenja među osobama u dobi od 69 do 75 godina prepolovio broj smrtnih slučajeva u promatranoj skupini. Sudionici su u prosjeku izgubili oko 4,5 kilograma masnog tkiva.

No nakon 75. godine slika postaje složenija. Istraživanja su više puta pokazala povezanost gubitka tjelesne težine u vrlo staroj dobi s većim rizikom od prerane smrti. Analiza iz 2024. pokazala je da je smanjenje indeksa tjelesne mase (BMI) za deset posto kod osoba starijih od 65 godina bilo povezano sa znatno većim rizikom od smrti tijekom sljedećih sedam godina.

Stručnjaci smatraju da određena količina dodatne tjelesne mase u sedamdesetima i osamdesetima može pružiti zaštitu od krhkosti i posljedica padova. Osim toga, izrazit gubitak težine u toj dobi često može biti znak ozbiljne bolesti, uključujući rak.

Metaanaliza 20 istraživanja iz 2014. također je pokazala da je korist od mršavljenja nakon 75. godine znatno manja nego kod mlađih osoba.

Odakle krenuti?

Za one koji žele izgubiti višak kilograma Gray kao jedan od najvažnijih koraka izdvaja kontrolu veličine porcija. ‘Naravno da treba voditi računa o kvaliteti prehrane, ali većina dokaza pokazuje da je kod viška kilograma količina hrane najveći problem’, kaže. ‘Tome treba pridružiti tjelesnu aktivnost.’

Gooneratne preporučuje da većinu obroka čine povrće, voće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke i izvori proteina.

‘Smanjite oslanjanje na zaslađena pića, grickalice, dostavu hrane i ultraprerađene obroke. U svakodnevicu uvedite redovito hodanje ili drugi oblik kretanja, uz postupno progresivan trening snage, a mnogo će značiti i kvalitetan san te smanjenje stresa.’

Dakle, ne postoji jedna dob nakon koje je ‘prekasno’ za promjenu. No što prekomjerna težina dulje traje, veća je vjerojatnost da će ostaviti posljedice koje ni kasniji gubitak kilograma neće moći potpuno poništiti.