Najnovija istraživanja dodatno podupiru mogućnost da flavanoli iz kakaa povoljno djeluju na krvni tlak i krvne žile. No stručnjaci upozoravaju na važnu razliku: zdravstvene koristi pripisuju se prije svega kakau i njegovim bioaktivnim spojevima, a ne svakoj čokoladi koja se nađe na polici trgovine.

Upravo zato odgovor na pitanje je li čokolada zdrava nije jednostavno 'da' ili 'ne'. Važno je koju vrstu biramo, koliko kakaa sadrži i, možda najvažnije, koliko je pojedemo.

Što se zapravo krije u kakau?

Najveći interes znanstvenika izazivaju flavanoli, biljni spojevi iz skupine polifenola kojima se pripisuju antioksidativna i protuupalna svojstva.

Povezuju se s boljim stvaranjem dušikova oksida u tijelu, koji pomaže opuštanju krvnih žila i boljem protoku krvi. Upravo tu počinje priča o mogućim koristima kakaa za srce i krvožilni sustav.

Nova sustavna analiza objavljena u rujnu ove godine obuhvatila je 25 randomiziranih istraživanja s ukupno 1167 sudionika. Rezultati su pokazali da je unos kakao flavanola bio povezan s umjerenim smanjenjem sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka, kao i poboljšanjem pojedinih pokazatelja funkcije krvnih žila. Autori ipak naglašavaju da za dio tih učinaka dokazi još nisu jednako čvrsti.

To je važna nijansa: nekoliko kockica čokolade nije terapija za visoki krvni tlak, ali kakao je i dalje zanimljiv predmet istraživanja kardiovaskularnog zdravlja. Posebnu pozornost posljednjih godina privlači COSMOS, veliko randomizirano istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 21.000 starijih odraslih osoba.

Izvorni rezultati nisu pokazali statistički značajno smanjenje ukupnog broja velikih kardiovaskularnih događaja u skupini koja je uzimala ekstrakt kakaa. Međutim, novija analiza podataka objavljena ove godine, koja je uzela u obzir i težinu pojedinih kardiovaskularnih događaja, pronašla je moguću korist flavanola. Autori istodobno upozoravaju da rezultati ovise o načinu statističke analize i da raniji standardni model nije pokazao statistički značajan učinak na primarni ishod.

I tu se krije možda najvažnija stvar za ljubitelje slatkog: ispitanici nisu svakodnevno jeli komercijalne čokoladne pločice, nego su uzimali standardizirani ekstrakt kakaa s poznatom količinom flavanola.

Mayo Clinic stoga upozorava da rezultate takvih istraživanja ne treba automatski preslikavati na čokoladu iz trgovine. Ona uz kakao najčešće donosi i šećer, zasićene masnoće te velik broj kalorija.

A što je s mozgom?

Tu je slika nešto manje jasna. Flavanoli bi teoretski mogli koristiti mozgu zahvaljujući djelovanju na krvne žile i protok krvi, a neka istraživanja povezuju ih s boljim rezultatima na pojedinim testovima kognitivnih sposobnosti.

Ipak, zasad nema dovoljno dokaza da bismo mogli tvrditi da svakodnevno jedenje tamne čokolade sprečava demenciju ili Alzheimerovu bolest. Veliko COSMOS istraživanje nije pronašlo jasnu korist ekstrakta kakaa na kognitivnim testovima, a stručnjaci zato preporučuju oprez s bombastičnim tvrdnjama o 'čokoladi protiv demencije'.

Ako već biramo čokoladu, nutricionisti prednost uglavnom daju tamnoj s najmanje 70 posto kakaa. Ona u pravilu sadrži više kakao krutih tvari, a time i više potencijalno korisnih flavanola, te obično manje šećera od mliječne čokolade.

Cleveland Clinic ove je godine ponovno preporučio upravo čokoladu sa 70 posto kakaa ili više, uz što manje dodanog šećera. Registrirana dijetetičarka Beth Czerwony kao razumnu količinu navodi oko 28 grama, odnosno jednu manju porciju.

No ni postotak kakaa ne govori baš sve. Na količinu flavanola utječe način obrade zrna, a posebno alkalizacija, poznata i kao 'Dutch processing', može znatno smanjiti njihov sadržaj. Zato dvije čokolade s jednakim postotkom kakaa ne moraju nužno imati jednaku količinu flavanola.

Nije važno kada je jedete koliko koju odaberete

Nova preporuka dijetetičara objavljena početkom listopada 2026. donosi još jednu zanimljivost. Ako čokoladu jedemo zbog flavanola, ne postoji posebno doba dana u kojem će ih tijelo dramatično bolje iskoristiti. Puno su važniji kvaliteta proizvoda, količina kakaa i veličina porcije.

Ipak, postoji razlog da tamnu čokoladu ne ostavljamo za kasne večernje sate. Kakao prirodno sadrži kofein i teobromin, pa kod osoba osjetljivih na stimulanse veća količina neposredno prije spavanja može otežati uspavljivanje.

Tamna čokolada može biti nutritivno zanimljivija od mnogih drugih slastica, ali i dalje je energetski bogata. Mayo Clinic navodi da velika ploča tamne čokolade sa 70 do 85 posto kakaa može sadržavati više od 600 kalorija.

Zato zdravstvena poruka nije da bismo trebali početi jesti velike količine čokolade 'za zdravlje'. Puno je razumnije nekoliko kockica kvalitetne tamne čokolade uklopiti u raznoliku prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i drugim izvorima flavonoida.

Drugim riječima, čokolada nije lijek, ali kvalitetna tamna čokolada u umjerenoj količini može biti sasvim dobar izbor za desert. A najnovija istraživanja daju nam barem malo više razloga da u tih nekoliko kockica uživamo bez grižnje savjesti.