GRAD NEZADOVOLJNIH

Zagrepčani su najnesretniji u Hrvatskoj

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 06.09.2011 12:19
  • Objavljeno 06.09.2011 u 11:18
Zagrepčanke na +35 stupnjeva C (01)

Zagrepčanke na +35 stupnjeva C (01)

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Iako je Grad Zagreb gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje s najvećim BDP-om po stanovniku, njegovi stanovnici nisu zbog toga sretniji od drugih hrvatskih regija. Stanovnici Zagreba su, pokazalo je istraživanje magazina Banka i agencije Hendal, najnezadovoljniji građani Hrvatske

Nacionalni indeks sreće od veljače 2010. provodi istraživanje magazina Banka u kojemu građani izražavaju svoje mišljenje kroz devet komponenti kvalitete života u Hrvatskoj, a oni se onda sumiraju u jedan opći indeks.

Gledajući rezultate po regijama, pokazalo se da su stanovnici Zagreba najnezadovoljniji građani Hrvatske. Naime, kako pokazuje tablica, sve su vrijednosti za Grad Zagreb u srpnju ispod razine zemlje, a većina njih na samom je dnu ljestvice.

Samo se u jednom, ekološkoj svijesti (56 bodova), Zagrepčani izdvajaju iznad prosjeka. Njihov natprosječno dobar odnos prema okolišu potvrđuju i ankete na www.zagreb.hr: 55 posto građana na posao odlazi pješice ili biciklom, skoro 50 posto čisti iza svog psa na javnim površinama, preko 50 posto kod kuće ima štedne žarulje, reciklažna dvorišta koristi 35 posto, a njih 40 posto bi isto to učinilo, ali ne znaju gdje se ona nalaze.

Zagrepčani
su sa 63,1 bodom opće razine indeksa, uz regiju sjeverne Hrvatske, najmanje sretni građani, najlošijeg su emotivnog stanja (58,7 bodova), procjenjuju da im je standard života najniži (pristup životnim potrebama 57,2 boda), najnezadovoljniji su osobnim razvojem i socijalnom okolinom (67,3 boda).

Samo su Dalmatinci nezadovoljniji radnom okolinom od stanovnika Zagreba (71,8 bodova), pa je stoga je Grad Zagreb među najpesimističnijim regijama Hrvatske (59,9 bodova).

Sva slična istraživanja u svijetu pokazuju da kvalitativni pokazatelji uvijek prate smjer kvantitativnih, odnosno da rast bruto društvenog proizvoda (BDP) prati i rast kvalitete života. No istraživanje Nacionalnog indeksa sreće pokazuje da su stanovnici Zagreba izuzetak

Čak su i najnerazvijenije regije - Lika, Kordun i Banija - izrazile veći optimizam (69,8 bodova) u odnosu na Zagrepčane (59,9 bodova) koji svoju budućnost u sljedeće dvije godine najlošije procjenjuju.

Metropola - grad nezadovoljnih

Stoga se može zaključiti da iako je Grad Zagreb gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje s najvećim BDP-om po stanovniku, njegovi stanovnici nisu zbog toga sretniji od drugih. Upravo suprotno - oni su najnesretniji građani.

Međutim, kod ocjenjivanja sredina u kojima je najbolje živjeti osim prihodovne strane treba gledati i rashodovnu, prema kojoj su troškovi života u Zagrebu veći negoli npr. u Lici, na Kordunu i Baniji.

Zagreb ima najveći prirez u državi, najskuplji najam stanova i parkiranje, velike cijene komunalnih usluga i vode, a posljednje poskupljenje zagrebačkih vrtića izazvalo je ogromno nezadovoljstvo građana. Time se može objasniti zašto građani Zagreba ocjenjuju najlošijim i pristup životnim potrebama, odnosno količinu raspoloživog novca koju imaju za stan, hranu i odjeću.

Njihovu procjenu, dakako, valja staviti i u kontekst cijele zemlje u kojoj, kako je pokazalo posljednje istraživanje GfK, gotovo 80 posto kućanstava ima nedostatne prihode Zagrepčani imaju najviše prihode u cijeloj zemlji, ali i to je manje od njihovih potreba

Naime, statistika kaže da prosječno hrvatsko kućanstvo raspolaže mjesečno s oko 6.320 kuna ili sa 2.340 kuna manje od potreba. S najviše prihoda, s oko 7.560 kuna, raspolažu stanovnici Zagreba te Istre, Primorja i Gorskog kotara (7.180 kuna), a s najmanje oni u Slavoniji - samo sa 4.750 kuna.

Osim što je očito život u Zagrebu preskup, posao je sve teže naći. Potvrđuje to i lanjsko istraživanje javnog mišljenja Eurobarometar o tome kako Europljani vide kvalitetu života u svojim gradovima.

Ono je pokazalo da su tri najveća problema u Zagrebu: radno mjesto, kupnja nekretnine i zdravstvene usluge.

Na popisu najpesimističnijih gradova, od njih 75, u smislu nalaženja posla Zagreb se nalazi na šestom mjestu. U Zagrebu samo 17 posto građana smatra da je 'lako' ili 'djelomično lako' naći posao.

Stanje u širem 'zagrebačkom prstenu' čak je gore nego u Slavoniji, što je uglavnom posljedica propadanja industrija, komentirali su taj nalaz domaći analitičari. Zato Slavonci imaju i veću razinu Nacionalnog indeksa sreće i veći optimizam.

Općeniti zaključak svih istraživanja kako su stanovnici gradova u kojima je ekonomski rast u zamahu znatno optimističniji od onih koji žive u gradovima ekonomske stagnacije ukazuje na to da su građani Zagreba sve nezadovoljniji i pesimističniji jer osjećaju stagnaciju grada.

Ljetni obilazak gradonačelnika Milana Bandića gradskih gradilišta nije uvjerio stanovnike da je to važno za poboljšanje kvalitete njihova života. Traže se suštinske promjene, a ne površinsko ušminkavanje njihovim novcem, proizlazi iz istraživanja Nacionalnog indeksa sreće.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi