Premda je još u nedjelju ideja da goveda iz Maovica Gornjih ugibaju zbog zarazne bolesti bila posve isključena, Veterinarski institut na temelju posljednjih uzoraka sada je utvrdio kako je ipak riječ o bedrenici, zaraznoj bolesti od koje umiru goveda, a u težim slučajevima i ljudi.

Kako stoji na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede, bedrenica ili antraks je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis koja stvara spore koje kontaminiraju hranu životinja, primjerice travu ili sijeno. Isto tako, stoji kako se bolest se prvenstveno javlja kod životinja, no mogu se zaraziti i ljudi.

Bedrenica kod životinja

Cijepljenje životinja i uklanjanje onih bolesnih i zaraženih znatno je smanjilo učestalost obolijevanja od ove bolesti, no spore antraksa mogu se i dalje naći na uzorcima tla u cijelom svijetu.

Preživači (goveda, koze, ovce, konji) oboljeli od bedrenice najčešće uginu iznenada bez izraženih znakova bolesti, iako kod nekih može doći do teturanja, drhtanja, probavnih smetnji i otežanog disanja.

Životinje oboljele od bedrenice se ne liječe, već se provode mjere kontrole kao što su pravilno zbrinjavanje lešina, zabrana kretanja i cijepljenje prijemljivih životinja. Također, važne su biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija te kontrola glodavaca. Prijenos bolesti s jedne životinje na drugu nije dokazan, a bolest se širi prvenstveno putem okoliša.

Bedrenica kod ljudi

Čovjek se može zaraziti antraksom kroz kožu, udisanjem spora ili konzumacijom zaražene hrane, pri čemu se razvija kožni, plućni ili crijevni oblik bolesti, od kojih je kožni najčešći.

Najčešći je kožni antraks: nastaje nakon kontakta kože s tkivima ili proizvodima zaraženih životinja i očituje se pojavom tamne, bezbolne ranice (crnog prišta) na izloženim dijelovima tijela, obično praćene blagim općim simptomima. Plućni (inhalacijski) oblik rjeđi je, ali izuzetno opasan. Nastaje udisajem nekoliko tisuća spora, a bolest isprva podsjeća na gripu, ali vrlo brzo prelazi u teško stanje s respiratornim smetnjama i šokom, često sa smrtnim ishodom. Nekada su radnici u industriji prerade vune obolijevali od ovog oblika. Crijevni oblik pojavljuje se nakon konzumacije zaraženog mesa i obilježen je visokom temperaturom, povraćanjem, jaki bolovima u trbuhu i krvavim proljevom, a smrtnost je također visoka bez pravovremenog liječenja

Infekcija se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka, već samo kontaktom sa zaraženom životinjom ili proizvodom.