Ako ste ovih dana iscrpljeni, prehlađeni ili vas muči viroza, niste jedini. Sezona respiratornih infekcija redovito puni ambulante, a virusi napadaju imunološki sustav i smanjuju broj bijelih krvnih stanica. Ipak, određene namirnice mogu pomoći tijelu da se brže oporavi.

Nutricionistica Kavitha Krishnan iz Cleveland Clinica ističe kako loša prehrana prije ili tijekom bolesti može usporiti ozdravljenje, dok uravnotežen jelovnik pomaže organizmu u borbi protiv infekcija.

Cink i vitamini za respiratorne infekcije

Kod gripe i drugih respiratornih bolesti važnu ulogu ima cink. Ovaj mineral sudjeluje u stvaranju stanica imunološkog sustava koje se bore protiv uzročnika prehlade, a istraživanje provedeno 2016. u Michiganu pokazalo je da su ispitanici koji su uzimali pastile s cinkom skratili trajanje simptoma i do tri dana.

Cink se prirodno nalazi u kamenicama, siru cheddar i sjemenkama bundeve. Tri porcije sirovih kamenica sadrže čak 32 miligrama cinka, navodi Harvard Medical School. Preporučeni dnevni unos iznosi 11 miligrama za muškarce i osam miligrama za žene. Ako vam kamenice nisu primamljive dok ste bolesni, alternativa su žitarice za doručak (oko 2,8 miligrama po porciji) ili juha od leće – pola šalice leće sadrži 1,3 miligrama cinka.

Važni su i vitamini. Vitamin C, kojim obiluju naranče i paprika, može ublažiti simptome i skratiti trajanje prehlade. Vitamini A i E, snažni antioksidansi, štite tkivo od oštećenja i smanjuju upalne procese. Niska razina vitamina A povezuje se sa sporijim zacjeljivanjem rana. Preporučena dnevna doza vitamina A iznosi 900 mikrograma, što je približno količini u šalici kuhanog špinata. Vitamin D, prisutan u lososu, shiitake gljivama i žumanjku, podupire imunitet i pomaže u prevenciji infekcija, iako sam po sebi ne skraćuje trajanje prehlade.

Blaga prehrana kod probavnih tegoba

Kod želučane viroze, proljeva ili povraćanja preporučuje se lagana i blaga prehrana tijekom jednog do tri dana. Tost, obična tjestenina, krekeri, banane, riža, juha, pire od jabuka i krumpir lako su probavljivi i mogu smanjiti učestalost stolice, navode iz Mayo Clinic.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da je kod svake bolesti najvažnija – hidracija. Voda pomaže u regulaciji tjelesne temperature i smanjuje rizik od dehidracije, koja može pogoršati temperaturu i druge simptome. Preporuka je da muškarci unose oko 15 šalica tekućine dnevno, a žene oko 11, u manjim gutljajima kroz dan.

Dugoročno protiv upale

Kronična upala povezana je s razvojem raka, kardiovaskularnih i plućnih bolesti te demencije. Iako je upala prirodan odgovor organizma na ozljedu ili infekciju, dugotrajna može oštetiti organe i tkivo.

Dr. Edwin McDonald iz UChicago Medicine preporučuje mediteransku ili pretežno biljnu prehranu s malo crvenog mesa i prerađene hrane, a s puno orašastih plodova, maslinova ulja, mahunarki, voća i povrća. Bobičasto voće, osobito borovnice, bogato je antioksidansima. Preporučuje se i tamna čokolada u umjerenim količinama.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da jedna ili dvije namirnice neće donijeti čudo. Ključ je u dugoročnim prehrambenim navikama i cjelovitom, protuupalnom načinu života.