DRUGAČIJA METODA

Što doista djeca uče u Waldorfskoj školi?

  • Autor: M. Š.
  • Zadnja izmjena 19.05.2014 14:14
  • Objavljeno 19.05.2014 u 14:14
Waldorfska škola

Waldorfska škola

Izvor: Promo fotografije / Autor: Waldorfska škola

Postojanje waldorfske pedagogije u hrvatskom obrazovnom sustavu važna je činjenica s obzirom na to da je waldorfska pedagogija jedinstvena metoda obrazovanja. Odgojni pristup u čijem je fokusu dijete sa sva tri aspekta svoga bića (tijelo, osjećaji i um) omogućuje mu razvijanje samosvijesti i emotivne inteligencije, volje i interesa te radnih navika. No u čemu je doista razlika između klasičnog školovanja i školovanja u Waldorfskoj školi?

Što je Institut za waldorfsku pedagogiju i kome je namijenjen?

Osnovan je s ciljem okupljanja waldorfskih učitelja i odgojitelja, zdravstvenih i socijalnih pedagoga, psihologa, rehabilitatora, sveučilišnih profesora i umjetnika raznih profila u svrhu unapređivanja kompetencija, poticanja otvaranja novih waldorfskih ustanova, savjetovanja društvenih institucija u području prosvjetne politike te povezivanja waldorfskih pedagoga. Institut je pokrenuo neformalni studij za izobrazbu waldorfskih odgajatelja i učitelja 'Škola za sutra' u trajanju od tri godine, koji djeluje u Waldorfskoj školi u Zagrebu.

Waldorfska pedagogija jedinstvena je metoda obrazovanja, a temelji se na cjelovitu pristupu obrazovanju i odgoju koji podrazumijeva razvoj i njegu volje, osjećaja i mišljenja u djece. Temelji se na učenjima Rudolfa Steinera, austrijskog filozofa i glavnog utemeljitelja antropozofije koji je ostvario značajan doprinos u području pedagogije, arhitekture, biodinamičke poljoprivrede, medicine i umjetnosti.

Waldorfska škola u Zagrebu nedavno je proslavila dvadesetu obljetnicu, a u ovo turbulentno doba, iako je kriza dotakla sve pore društva, interes za waldorfskim pristupom u obrazovanju djece ne izostaje. Stoga, u čemu se odražava razlika Waldorsfke škole u odnosu na klasičnu školu?

Waldorfska škola njeguje cjelovit pristup obrazovanju koji je neodjeljiv od odgoja te ima drugačiji kurikulum, koji priznaje i MZOS, a uključuje predmete poput ručnog rada, rada u drvu, vrtlarstva, euritmije, zbora i orkestra.

Također, u sklopu nastave određenih predmeta pojavljuju se epohe, neuobičajene za redovne škole, poput, glagoljice, botanike, gradnje, zemljoradnje, astronomije, zoologije, minerologije, prostoručne geometrije. 'Način prenošenja znanja je takav da ostavlja prostor za učenika da zauzme svoj individualan stav o temi, da iznjedri svoj odgovor, koji je prihvaćen, makar bio različit od onoga što učitelj pretpostavlja. Drugim riječima, u Školi se ukazuje veliko poštovanje učeniku kroz obraćanje pozornosti na njegove i emotivne i obrazovne potrebe, što rezultira visokim samopoštovanjem kod djece', kaže za tportal Ivana Vukelić Bonifači, poslovna ravnateljica Waldorfske škole u Zagrebu.

Kao najveće prednosti Waldorfske škole izdvaja se učenje radi znanja, a ne radi ocjena, pa tako u Waldorfskoj školi nema ocjena sve do sedmog razreda, kada ih se uvodi radi postupka upisa u srednju školu. Također je zastupljena drugačija metodika prenošenja znanja – kroz iskustvo, što daje dugoročne rezultate, za cijeli život, a ne kratkoročne radi dobivanja ocjene i koje se vrlo brzo zaboravi.

'Waldorfski kurikulum osmišljen je tako da dijete priprema za život dajući mu sve potrebne vještine i potrebna znanja kojima će slobodno i odgovorno djelovati u svom okruženju', dodaje Ivana Vukelić Bonifačić.

Kako se upisati u prvi razred?

Roditelji mogu dogovoriti informativni razgovor na kojem mogu saznati više o Školi. Za upis je potrebno obaviti pregled kod školskog liječnika prema mjestu stanovanja i u područnoj školi nakon čega dijete može doći na testiranje u Školu, kojim se testira emocionalna zrelost za pohađanje 1. razreda. Povodom 20. godišnjice djelovanja Škole, za šk. godinu 2014/2015. omogućen je za novoupisane učenike u 1., 2., 3., 4. i 5. razred 25% manji iznos školarine.

Kao posebne vještine koje djeca savladavaju u Waldorfskoj školi Ivana Vukelić Bonifačić izdvaja unutarnju motivaciju, kreativnost u svim aspektima života, razvoj snalažljivost i prilagodljivost u rješavanju prepreka i u životnim situacijama, razvoj tzv. 'soft-skills', kao što su prezentacijske vještine i komunikacijske vještine te organizacijske vještine i timski rad. Osim toga djeca u Waldorfskoj školi razvijaju umjetnički talent i sposobnosti, ostvaruje se prednost u stranim jezicima, jer djeca već od prvog razreda uče dva strana jezika – njemački i engleski, i to na interaktivan, praktičan način, a naglasak je i na razvoju zdravih životnih navika uključujući povezanost s prirodom što je pak povezano s pozitivnim pristupom prema životu razviju empatije prema mlađima i drugačijima te poštovanje prema starijima.

Ono što zasigurno zanima brojne roditelje je pitanje jesu li djeca nakon pohađanja Waldorfske škole dobro pripremljena za srednju školu. Ivana Vukelić Bonifači, poslovna ravnateljica Waldorfske škole u Zagrebu naglašava: 'Jesu, jer ih naša Škola priprema za život, a srednja škola je samo jedna stepenicu u životu. Naši se učenici upisuju u različite srednje škole, ali ih izabiru prema vlastitim afinitetima i talentima, a ne zato što se njihov prijatelj ili susjed upisuje u određenu srednju školu.'

Ovisno o razredu, boravak učenika u Školi može trajati od 8.00 do 12.00, ili najdulje do 17.00 sati. Glavna nastava u svim razredima traje od 8.00 do 10.00, nakon čega je vrijeme velikog odmora i doručka. Slijede ostali predmeti, prema rasporedu.

Niži razredi nakon završetka nastave mogu biti u dvorištu Škole do 14 sati pod nadzorom dežurnih učitelja, na 14 tisuća četvornih metar zelenila gdje su im omogućeni različiti sadržaji – od sportskih aktivnosti na malom nogometnom igralištu, izgradnje 'baza' od grana i šipražja, penjanja u kućici na drvetu, radova u školskom povrtnjaku i cvjetnjacima, izgradnje tunela za autiće ili štrikanja i kukičanja u hladovini lipa ili pak besposlenog sjedenja na nekim od brojnih klupica.

'Tijekom svih odmora učenici izlaze na školsko dvorište kako bi doživjeli predah od nastave u učionicama. Nastava primjerice u 1. razredu potpuno je drugačija jer imamo pokretnu učionicu (bez pravih školskih klupa) i većina nastave se izvodi u pokretu i kroz ritam. Likovno izražavanje prisutno je u kroz sve predmete jer učenici u bilježnice upisuju, ali i oslikavaju nastavno gradivo te takve ukrašene bilježnice postaju njihovi udžbenici, dodaje Ivana Vukelić Bonifačić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!