vinarija Vinolog

Slavonski rosé bolji od provansalskih?

21.08.2026 u 13:49

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Provansa je desetljećima postavljala standarde za rosé. Blijeda boja, svježina, elegancija i lakoća pijenja postali su gotovo univerzalna definicija modernog roséa. No mora li najbolji rosé nužno dolaziti s juga Francuske? Ili se provansalsko znanje može spojiti sa slavonskim sortama i stvoriti nešto novo i zanimljivo?

Upravo iz tog pitanja nastala je ideja da se proizvede novi Lectus Rosé, vinarije Vinolog iz Samobora, iza kojeg stoji Jelena Balog. Njegova priča nije počela u podrumu, nego u Provansi u proljeće 2025. godine.

„Tijekom putovanja u Provansu detaljnije sam proučavala pristupe i tehnike kojima vodeći proizvođači postižu prepoznatljivu eleganciju, svježinu i stil svojih roséa. Dio tih saznanja prilagodila sam vlastitoj proizvodnji i već u berbi 2025. značajno promijenila način na koji proizvodim rosé. Konkretni postupci ostaju dio naše proizvodne tajne, ali rezultat je bio upravo ono što sam tražila – nježna boja, čiste arome, svježina i elegancija, uz dovoljno karaktera da vino ne bude samo još jedna kopija provansalskog stila“, objasnila nam je Jelena Balog.

No usavršavanje proizvodnje bilo je tek prvi korak. Sljedeći je bio pronaći idealnu kupažu.

„Proučila sam karakteristike crnih sorti koje su mi bile na raspolaganju i kroz različite kombinacije tražila omjer u kojem će svaka sorta dati nešto svoje, a nijedna dominirati. Tako je nastala precizno složena kupaža: 31 posto Frankovke, 30 posto Merlota, 16 posto Pinota crnog, 12 posto Zweigelta i 11 posto Cabernet Sauvignona. Provansa mi je dala znanje i inspiraciju, a slavonsko grožđe dalo je vinu identitet“, kaže Balog.

Frankovka donosi živost i voćnost, Merlot mekoću, Pinot crni eleganciju, Zweigelt svježinu i sočnost, a Cabernet Sauvignon strukturu. Cilj ipak nije bio osjetiti svaku sortu zasebno, nego ih spojiti u skladnu cjelinu.

Provansa kao inspiracija, Slavonija kao identitet

Provansa je od roséa napravila globalni fenomen. I to ne samo vinom, napravila je cijeli životni stil. More, sunce, gastronomija i čaša roséa na stolu postali su jedna od najprepoznatljivijih slika mediteranskog ljeta.

Upravo zato ostatak vinskog svijeta godinama pokušava napraviti „provansalski rosé“. No slijediti Provansu ne mora značiti i kopirati je. Njezino znanje i provjerene tehnike proizvodnje mogu biti inspiracija, dok vino istodobno može zadržati identitet kraja iz kojeg dolazi. Zato nije namjera da Lectus Rosé bude provansalsko vino proizvedeno u Hrvatskoj. Provansa mu je dala inspiraciju i znanje. Slavonija mu je dala karakter.

Rosé bez kompliciranja

Ideja je zapravo jednostavna: napraviti ozbiljno proizvedeno vino koje poziva na opuštanje i uživanje svim osjetilima. Rosé se danas pije kao aperitiv, uz lagana ljetna jela, ali jednako dobro funkcionira uz društvo, hladnu lubenicu i zalazak sunca.

U tome je i njegova privlačnost – iza lakoće u čaši stoji ozbiljan posao u vinogradu i podrumu, a za uživanje u njemu ne treba znati ništa od toga.

I je li onda slavonski rosé bolji od provansalskih?

To se pitanje odjednom čini gotovo nevažnim.

Provansa je bila važan dio Jelenine priče - mjesto inspiracije i novih saznanja koja su joj pomogla da još preciznije definira rosé kakav želi napraviti. Rezultat je Lectus Rosé, upravo onakav kakvim ga je zamislila: nježan i elegantan, svjež i pitak, ali s vlastitim karakterom.

„Nakon putovanja u Provansu nisam se vratila s idejom da Provansu preselim u Slavoniju. Vratila sam se s idejom da od onoga što imamo ovdje napravim rosé kakav želim piti“, objašnjava Jelena.

I možda je upravo tako nastao slavonski odgovor Provansi.