Nedavna Njemačka studija otkrila je da na samo jednom kubičnom centimetru kuhinjske spužve može živjeti i do nevjerojatnih 54 milijarde bakterija. Norveški su znanstvenici potvrdili te brojke, ističući da se na njoj nerijetko pronalaze fekalne koliformne bakterije, Escherichia coli, Salmonella te Staphylococcus aureus.

Iako su neke od tih bakterija bezopasne za zdrave pojedince, za djecu, starije osobe ili one s oslabljenim imunitetom mogu predstavljati ozbiljan rizik te uzrokovati crijevne infekcije, probavne smetnje i grčeve. Zapravo, spužve za pranje posuđa službeno su drugo najprljavije mjesto u cijelom kućanstvu, odmah nakon odvoda.

Greška u pranju i mit o čistoći

Glavni problem nastaje zbog pogrešnog načina održavanja. Mnogi mislu da je ispiranje vrućom vodom i deterdžentom nakon pranja suđa dovoljno da spužva ostane čista. Stručnjaci upozoravaju da to nije slučaj - vlaga koja ostane zarobljena u rupicama omogućava bakterijama da se nesmetano razmnožavaju i preživljavaju.

Štoviše, neki mikrobiolozi tvrde da se već nakon samo 14 sati korištenja na spužvi formiraju kolonije bakterija, čak i ako ste je oprali antibakterijskim sapunom. Prvi i najočitiji znak da je spužva postala leglo bakterija jest neugodan miris vlage i kiselosti – tada je šteta već učinjena i spužva više nije sigurna za uporabu.

Što savjetuju stručnjaci?

Kako biste spriječili širenje opasnih bakterija po 'čistom' posuđu i radnim površinama, stručnjaci predlažu redovitu dezinfekciju. Mokru spužvu možete staviti u mikrovalnu pećnicu na jednu minutu (para će ubiti većinu mikroba) ili je jednostavno oprati u perilici posuđa na visokoj temperaturi.

Ipak, ni te metode ne jamče trajnu zaštitu. Generalna je preporuka da se kuhinjska spužvica mijenja puno češće nego što to većina ljudi radi - idealno svaka dva do tri tjedna, a u slučaju učestalog kuhanja ili rukovanja sirovim mesom, čak i na tjednoj bazi. Također, mnogi stručnjaci zagovaraju prelazak na kuhinjske četke koje se znatno brže suše i na kojima se bakterije puno teže zadržavaju.