Vinted je u Hrvatsku stigao 21. ožujka 2024. godine i od prvog dana nije bio samo hrvatski: oglasi su se odmah dijelili s Poljskom. Danas se isti ormar otvara kupcima iz Češke, Rumunjske, Mađarske, Grčke i Slovenije. A onda, čim prijeđu prag, dijelu prodavatelja u aplikaciji stigne poruka koja zna pokvariti raspoloženje: ispunite obrazac DAC7. Tko to preskoči, prema Vintedovim pravilima na kraju ne može ni prodavati ni doći do svog salda. Pa u zajednici koju okuplja Vinted nastane mala panika i postavljaju se pitanja: što je taj obrazac i trebamo li se bojati Porezne?

Što je DAC7 i zašto vas Vinted pita za podatke

Iza četiri znaka krije se europska Direktiva Vijeća (EU) 2021/514 o razmjeni poreznih podataka. Hrvatska ju je prenijela u Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza i primjenjuje je od 1. siječnja 2023. godine te od tada platforme na kojima se prodaje roba, iznajmljuje smještaj, nudi prijevoz ili osobne usluge skupljaju podatke o prodavateljima i jednom godišnje šalju ih poreznim vlastima.

Dakle Vinted nije iznimka. Isto rade Njuškalo, eBay, Etsy i druge platforme na kojima građani prodaju stvari. A kad točno podaci putuju? 'Rokovi za dostavu informacija o prihodima ostvarenima putem digitalnih platformi propisani su nacionalnim zakonodavstvima država članica Europske unije', navode iz Porezne uprave, 'dok je za automatsku razmjenu informacija između nadležnih tijela propisan jedinstveni rok, odnosno 28. veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.'

Tko ulazi u izvješće?

Ne ulazi svatko. Prema pravilima koja objavljuje Porezna uprava, platforma ne prijavljuje prodavatelja koji je u godini imao manje od 30 prodaja i ukupno ostvario najviše 2000 eura prometa. No dovoljno je prijeći jedan od ta dva praga i već ste u izvješću.

Kako to izgleda u stvarnosti? Ako ste prodali 30 majica po pet eura, ulazite u izvješće sa skromnih 150 eura prometa. Ulazite i ako ste prodali samo jedan kaput, ali za 2100 eura. Pragovi se računaju posebno za svaku platformu i kalendarsku godinu, pa se prodaja na Vintedu i Njuškalu ne zbraja.

Znači li to da onaj kaput od 2100 eura sad nosi i porez? Ne. 'Pragovi od 30 prodaja ili 2000 eura prometa, koji se često spominju u kontekstu obrasca DAC7 pravila, služe isključivo za određivanje obveze izvještavanja digitalne platforme te sami po sebi ne stvaraju poreznu obvezu za građanina', odgovorili su nam iz Porezne uprave.

Prag je, drugim riječima, signal za platformu, a ne račun za vas. 'Prodaja vlastitih rabljenih stvari iz osobne imovine u pravilu nije predmet oporezivanja, neovisno o tome jesu li podaci dostavljeni Poreznoj upravi putem DAC7 sustava', dodaju.

Koje podatke Porezna dobiva i kad?

Što točno putuje prema Poreznoj? Ime i prezime, adresa, datum rođenja, OIB, broj računa na koji sjeda novac, ukupan iznos isplata po tromjesečjima, broj prodaja i provizije koje je platforma naplatila.

Vinted ima sjedište u Litvi, pa podatke predaje litavskoj poreznoj upravi, a ona ih prosljeđuje državi u kojoj živi prodavatelj. Ako živite u Hrvatskoj, vaši podaci završavaju u Zagrebu.

'Ministarstvo financija, Porezna uprava, zaprima podatke o prodavateljima za koje je postupkom dubinske analize utvrđeno da su hrvatski rezidenti i koji obavljaju aktivnosti na navedenoj platformi', pojašnjavaju iz Porezne uprave. Za prodaju u 2026. ti podaci moraju stići do 28. veljače 2027. godine.

A što ako ste prag prešli već u proljeće? Vinted obavijest šalje čim prodavatelj prijeđe prag, ali s obrascem se ne treba žuriti.

Treba ga predati do početka siječnja sljedeće godine ili u roku od 60 dana od prelaska praga, ovisno o tome što je duže.

Tko je 30. prodaju ostvario u ožujku, ima vremena do siječnja. Vinted šalje podatke vlastima u siječnju, a primjerak dobivate i vi, pa točno znate što Porezna vidi.

Kad stigne obavijest

Lucija je obavijest od Vinteda dobila ove godine, čim je prešla prag. 'Stigla mi je obavijest da će Vinted prijaviti moje prodaje poreznim vlastima i tek sam tada shvatila da nemam pojma koliko sam ove godine stvarno zaradila kad uračunam ono što sam platila za stvari, poštarinu i naknade platforme', kaže. Do tada je prodavala bez ikakve evidencije pa je počela pitati druge prodavateljice kako vode računa o prodajama i imaju li tablicu ili aplikaciju koja stvarno radi pomažući im u tome.

Takvih je pitanja među prodavateljicama sve više. Obavijest o obrascu DAC7 mnogima je prvi povod da zbroje koliko su prodali i odakle im je što, a upravo to je ono što Porezna gleda kad procjenjuje radi li se o pražnjenju ormara ili o trgovini.

Je li prodaja vlastite odjeće oporeziva?

U pravilu, nije. Zakon o porezu na dohodak u članku 8. jasno kaže da novac od prodaje osobne imovine nije dohodak. Jedina iznimka je otpad, koji zakon tretira posebno, i ne postoji iznos iznad kojeg bi prodaja vlastitih stvari odjednom postala oporeziva.

Ali isti članak ima i drugu stranu. Ako je taj novac povezan s djelatnošću od koje se zarađuje, oporezuje se. Drugim riječima, nije bitno koliko prodajete, već prodajete li svoje ili trgujete.

Gdje prestaje čišćenje ormara, a počinje trgovina, Porezna je objasnila još 2015. godine, i to na primjeru buvljaka. Kad mijenjate ili prodajete svoje rabljene stvari, poput odjeće, obuće i knjiga, to nije gospodarska djelatnost, no postaje to kad kupujete robu da biste je dalje prodavali, a ne za sebe. U istu kategoriju ide i prodaja rukotvorina i stvari koje ste sami izradili.

Vrijedi li mišljenje staro više od deset godina i u doba aplikacija?

'Kriteriji sadržani u mišljenju 'Razmjena dobara na buvljaku' od 28. prosinca 2015. godine i dalje su primjenjivi jer se propisi o porezu na dohodak u tom dijelu nisu mijenjali', potvrdili su nam iz Porezne uprave.

Zato Vintedova poruka da je prodaja second hand artikala neoporeziva vrijedi za vaš ormar, ali ne i za robu koju ste kupili da biste je prodali.

Gdje je granica: Tri pitanja

Porezna u tom mišljenju navodi kriterije: prodaja je samostalna djelatnost ako se obavlja kontinuirano, ako je samostalna i trajna te ako iza nje stoji namjera zarade. Prevedeno na jezik Vinteda, to su tri pitanja koja si možete postaviti.

Odakle su stvari koje prodajete? Haljina koju ste kupili za sebe vaša je osobna imovina. Hrpa traperica kupljena na buvljaku ili u outletu da bi se prodala komad po komad – nije.

Prodajete li organizirano i stalno? Jedno je očistiti ormar prije nove sezone, a drugo svaki dan objavljivati nove artikle, nabavljati robu i nositi pakete na poštu.

Kupujete li jeftinije da biste prodali skuplje? Ako zarađujete na razlici u cijeni, to je trgovina, bez obzira na to što je roba rabljena.

A što je sa svima između?

'Pri razlikovanju prodaje osobne imovine od obavljanja gospodarske djelatnosti Porezna uprava svaki slučaj procjenjuje pojedinačno, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti', odgovorili su nam iz Porezne.

Mame koje svake sezone prazne dječje ormare mogu to pročitati s olakšanjem. 'Prodaja vlastitih rabljenih stvari koje su bile u osobnoj uporabi, uključujući povremenu prodaju dječje odjeće i drugih predmeta iz kućanstva, u pravilu se ne smatra obavljanjem gospodarske djelatnosti niti je sama po sebi oporeziva', navode.

Druga je priča kad se roba nabavlja. 'S druge strane, sustavna nabava robe radi daljnje prodaje, učestalost transakcija, organiziranost poslovanja te ostvarivanje dobiti mogu upućivati na obavljanje gospodarske djelatnosti', objašnjavaju iz Porezne.

Tko broji prodaje da bi znao je li 'na sigurnom', broji pogrešnu stvar. 'Porezne obveze utvrđuju se na temelju svih utvrđenih činjenica, a ne isključivo na temelju broja prodaja ili ostvarenog iznosa', dodaju iz Porezne.

Primjer: Kad je ormar, a kad trgovina

Uzmimo izmišljen, ali čest primjer: Ivana (36) iz Zagreba na Vintedu je od 2024. godine. Prodaje ono što više ne nosi, a svake sezone i odjeću koju su prerasla njezina dva sina. Ove godine imala je 41 prodaju i skupila oko 900 eura, čime je prešla prag od 30 prodaja, pa joj je Vinted poslao obrazac DAC7 i njezini će podaci završiti u izvješću. Porez ipak ne plaća: prodavala je svoje stvari, a povremena prodaja dječje odjeće iz kućanstva prema Poreznoj u pravilu nije djelatnost.

Sve bi bilo drukčije da je Ivana nakon prve sezone počela kupovati rabljenu odjeću na kilogram, birati bolje komade i skuplje ih prodavati. Tada broj prodaja i iznos više nisu presudni jer nabavlja robu da bi je prodala, stalno to radi i zarađuje na razlici, a to je djelatnost koju treba registrirati.

Što ako preprodajete

Tko preprodaje, mora se registrirati, najčešće kao obrt, i upisati u registar poreznih obveznika. Prema Poreznoj upravi, kupnja rabljene robe radi preprodaje gospodarska je djelatnost koja se treba prijaviti. Što se PDV-a tiče, od 1. siječnja 2025. godine prag za ulazak u sustav PDV-a iznosi 60.000 eura godišnje.

A tko se ne registrira? Rad na crno može skupo stajati. 'Za građane koji preprodaju robu bez registrirane djelatnosti i dalje je važeći raspon kazni koji je Porezna uprava navodila i tijekom 2024. godine, budući da se propisi o porezu na dohodak u tom dijelu nisu mijenjali', navode iz Porezne uprave. Neregistriranu djelatnost nadzire i Državni inspektorat, prema Zakonu o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Fizičkoj osobi prijeti kazna od 1327,23 do 3981,68 eura, a samo za oglašavanje neregistrirane djelatnosti od 663,61 do 1327,23 eura, kako je tportal pisao u tekstu o instrukcijama na crno.

Što Porezna radi s podacima

Brojke nisu male. Prema podacima Porezne uprave, platforme su prijavile gotovo 100.000 prodavatelja iz Hrvatske, s ukupno 35,9 milijuna eura transakcija.

Je li to 100.000 ljudi koji prodaju odjeću? Nije. 'Podaci obuhvaćeni DAC7 izvješćima ne odnose se isključivo na prodaju rabljene odjeće putem platformi Vinted i Njuškalo, već obuhvaćaju različite vrste aktivnosti i ostvarene naknade putem digitalnih platformi', odgovorili su nam iz Porezne uprave.

Koliko je onda među njima prodavateljica s Vinteda? To ne zna ni Porezna. 'Porezna uprava ne raspolaže mogućnošću izravnog izdvajanja podataka isključivo za prodavatelje rabljene odjeće putem navedenih platformi', navode.

Znači li to da će pokucati na vrata svima s popisa? 'Sam primitak podataka ne znači automatsko pokretanje poreznog nadzora niti utvrđivanje porezne obveze. Svaki se slučaj procjenjuje pojedinačno, uz korištenje i drugih raspoloživih podataka', objašnjavaju.

I ranije su navodili da je nadzor usmjeren prema riziku: koga će provjeriti, o tome odlučuju analizom vlastitih baza i vanjskih izvora. A koliko je ljudi dosad provjereno zbog obrasca DAC7?

'Porezna uprava ne vodi evidenciju iz koje bi bilo moguće utvrditi koliko je poreznih nadzora pokrenuto isključivo na temelju podataka iz DAC7 izvješća', odgovaraju, dodajući da ne prate ni to koliko je kazni dosad stiglo prodavateljima s aplikacija.