Iako je Parkinsonova bolest najčešće prepoznata po karakterističnom podrhtavanju ruku, stručnjaci upozoravaju da postoje i mnogi manje poznati znakovi, koji se mogu pojaviti godinama prije same dijagnoze. Procjenjuje se kako u Velikoj Britaniji s Parkinsonom živi oko 153 tisuće ljudi, a riječ je o drugom najčešćem neurodegenerativnom poremećaju nakon Alzheimerove bolesti.

Unatoč tome, prema podacima organizacije Parkinson’s UK, u javnosti i dalje postoji značajan nedostatak znanja o simptomima i načinu na koji bolest mijenja svakodnevni život oboljelih. Na tu činjenicu ne utječe ni to što brojni svjetski poznati glumci i glazbenici – primjerice Michael J. Fox, Neil Diamond, Ozzy Osbourne ili pokojni komičar Billy Connolly – otvoreno govore o borbi s tom bolešću.

Stručnjakinja Jennifer Taylor iz Parkinson’s UK objašnjava da je riječ o progresivnom i neizlječivom stanju koje nastaje kada moždane stanice prestanu proizvoditi dopamin, ključan neurotransmiter za kontrolu pokreta. Iako se najčešće javlja nakon 70. godine, dijagnoza se može postaviti i znatno ranije. Neurolozi ističu kako se simptomi mogu ublažiti lijekovima, fizioterapijom, promjenama životnog stila, a u nekim slučajevima i operativnim zahvatom.

Koji su to rani znakovi Parkinsonove bolesti na koje bi trebalo obratiti pažnju? Stručnjaci izdvajaju deset simptoma koji se često zanemaruju.

Deset ranih znakova Parkinsonove bolesti koji se često previđaju

Bol

Bol može biti jedan od prvih simptoma bolesti. Riječ je o različitim oblicima boli – od mišićno-koštane, preko neuropatske zbog oštećenja živaca, do distoničke boli koja se očituje u grčevima i spazmima. Postoji i centralna bol, koja nastaje kada moždani putovi zaduženi za kontrolu osjeta i boli ne funkcioniraju pravilno.

Anksioznost

Anksioznost se također često javlja u ranoj fazi bolesti. Osjećaj stalne zabrinutosti može dovesti do povlačenja iz društva ili paničnih napadaja. Znanstvena istraživanja pokazuju da meditacija, tjelovježba i tehnike svjesne prisutnosti mogu pomoći u smanjenju tegoba.

Problemi s ravnotežom

Problemi s ravnotežom i nesigurnost pri hodu povećavaju rizik od padova, a iako se ti simptomi češće javljaju u kasnijoj fazi, kod nekih bolesnika mogu nastupiti i ranije te značajno narušiti osjećaj sigurnosti.

Ukočenost

Ukočenost u rukama i nogama još je jedan simptom na koji oboljeli često upozoravaju. Ona može biti prisutna na jednoj ili obje strane tijela, a rezultira smanjenim opsegom pokreta, bolovima u mišićima i zglobovima te vidljivim znakovima, poput ruke koja tijekom hodanja ostaje ukočena uz tijelo.

Gubitak osjeta mirisa

Gubitak osjeta mirisa, i to godinama pa i desetljećima prije postavljanja dijagnoze, smatra se jednim od ranih znakova Parkinsona.

Problemi sa snom i kronični umor

Poremećaji spavanja učestalo prate ovu bolest. Riječ je o nesanici, sindromu nemirnih nogu ili REM poremećaju spavanja, kada bolesnik pokretima i zvukovima 'glumi' vlastite snove. Osim toga, vrlo izražen i iscrpljujući kronični umor prisutan je kod gotovo polovice oboljelih, a ne mora nužno biti povezan s nedostatkom odmora.

Tremor

Tremor je najpoznatiji simptom Parkinsonove bolesti. Obično počinje u rukama dok su u mirovanju i s vremenom se širi na druge dijelove tijela, poput usana, brade ili nogu. Kod nekih je prisutan i tzv. unutarnji tremor – neugodan osjećaj podrhtavanja koji nije vidljiv izvana.

Depresija

Depresija se javlja kod mnogih pacijenata. Može prethoditi motoričkim simptomima, a dodatno otežava i tjelesne i kognitivne teškoće koje donosi sama bolest.

Sitniji rukopis i usporenost pokreta

Mikrografija, odnosno sitan i zbijen rukopis, često je jedan od prvih simptoma. Rukopis postaje manji i neuredniji, a osobe primjećuju i opću usporenost pri izvođenju sitnih pokreta, poput zakopčavanja gumba ili patentnog zatvarača.

Smanjena mimika lica

Smanjena izražajnost lica, stanje poznato pod nazivom hipomimija, javlja se kada ukočenost mišića sprječava normalnu mimiku. Oboljeli teže izražavaju veselost, ljutnju ili iznenađenje, što kod drugih može izazvati pogrešan dojam da su tužni ili potišteni.

Prema riječima neurologa dr. Bala Athwala iz londonske bolnice Wellington, Parkinsonova bolest može snažno utjecati na kvalitetu života i smanjiti njegovu duljinu. No uz pravodobnu dijagnozu i odgovarajuću terapiju rizici se mogu značajno smanjiti. Upravo stoga stručnjaci poručuju: važno je osluškivati prve signale koje tijelo šalje i potražiti stručnu pomoć na vrijeme.