Neuromarketing ima značajne implikacije za partnerstva akademske i gospodarske sfere, odgovorno provođenje istraživanja i javno razumijevanje djelovanja mozga. Neuromarketing može pomoći poboljšati učinkovitost marketinga, smanjiti broj neodgovarajućih proizvoda i reklamnih kampanja te nadasve stvoriti marketing koji će bolje reagirati na stvarne potrebe i želje potrošača.

Profesor s Harvarda, Gerald Zaltman, u svojoj jako poznatoj knjizi 'How Customers Think' navodi da '95 posto svih misli, emocija i učenja nastaje u nesvjesnom umu, dakle bez našeg svjesnog znanja'. Kada danas govorimo o neuromarketingu, kažemo da potrošači općenito ne mogu razumjeti ili objasniti zašto i kako donose odluke o kupovini ili odluke općenito. Znanstvenici su pokazali da ljudska bića mogu donositi odluke na temelju emocija te ih potom mogu racionalno opravdati. Nova otkrića u istraživanju mozga pokazuju da prave odluke donosimo u našem starom mozgu, koji se naziva i reptilskim mozgom i koji se razvio prije 450 milijuna godina. Radi se o našem 'borbenom' mozgu koji nam je omogućio preživljavanje. Stari mozak reagira na samo šest podražaja, usredotočen je na sebe, vizualan je, osjetljiv na kontraste, potrebni su mu opipljivi ulazni signali i uživa u početcima i krajevima. No ono što je najznačajnije jest to da reagira jedino na osjećaje. Osjećaji pozitivno utječu i na spremanje informacija, što znači da će primatelj koji je emocionalno uključen informaciju lakše zapamtiti te obrnuto, informacija bez emocionalnog značenja vrlo vjerojatno neće biti zapamćena.

Postoje li bitne razlike između muških i ženskih potrošača?

Nova istraživanja pokazuju da spol igra značajnu ulogu u donošenju odluka. Budući da muškarci i žene drukčije doživljavaju svijet, drukčije donose i odluke. Znanstvenici tvrde da muškarci svijet organiziraju u kategorije odvojene u 'crno ili bijelo', dok žene stvari vide više kao uvjetovane i u nijansama sive. Tradicionalno je naša kultura nagrađivala muškarce jer su bili odlučni i proaktivni, dok su žene odgajane tako da su više reflektivne i osjetljive na mišljenja i stavove drugih ljudi.
Znanstvenici su saznali da su muškarci obično spremni otići kući već pola sata nakon što sa svojim boljim polovicama započnu kupovinu u prepunim trgovačkim centrima. Jedan od četiri muškarca priznao je da mu je svega bilo dosta te da je jednostavno sam otišao kući. Istraživanje provedeno na 2000 Britanaca utvrdilo je da je za osam od deset muškaraca kupovina odjeće s njihovim partnericama dosadna i da pod svaku cijenu izbjegavaju zajedničku kupovinu. Jedan od četiri muškarca išao bi s partnericom u kupovinu jedino ako bi trebao i nešto za sebe.

Istraživanja pokazuju da su muškarci pragmatični i usmjereni na sadašnjost. Žene su više konceptualne, zanima ih odnos između stvari i dugoročna stabilnost. Općenito, oba spola na različite načine shvaćaju vrijeme i moć. Marketing namijenjen ženama nije jednostavan u smislu 'lijepa u ružičastom' ili 'jednostavno crno', ali poznavanje osobnosti žena može pomoći marketinškim stručnjacima da ih uspješnije nagovore.

Za neuromarketing vezana su i neka ozbiljna etička pitanja. Protivnici neuromarketinga smatraju da je neetičan jer 'utječe na pojedince, a oni o tome nisu obaviješteni' i jer namjerno ne uzima u obzir racionalnu obranu odraslih od oglašavanja...

Neuromarketinška istraživanja nemaju nikakvog utjecaja na ljude, a osmišljena su s namjerom da dobijemo ključan uvid u ponašanje potrošača na biološkoj osnovi. Pojedinci nikada nisu ugroženi, a rezultati istraživanja zaštićeni su i povjerljivi. Postoji etički kodeks koji su prihvatile sve članice NMSBA, najvećeg udruženja neuromarketinških stručnjaka. Kodeks predstavlja prvi korak prema prihvaćanju međunarodnih standarda kod upotrebe neuromarketinških metoda za proučavanje učinkovitosti reklamnih kampanja, ambalaže i dizajniranja proizvoda, kao i komunikacijskih akcija neprofitinih organizacija i vladinih institucija. Članovi udruženja NMSBA te principe moraju prihvatiti kao uvjet za članstvo u njemu. Svrha etičkog kodeksa neuromarketinške industrije jest baviti se trima značajnim područjima: obnoviti povjerenje javnosti u legitimnost i integritet neuromarketinških stručnjaka, osigurati da će isti štititi privatnost sudionika u istraživanjima i zaštititi korisnike neuromarketinških usluga.

Neki teoretičari poput profesora komunikacije Josepha Turowa smatraju da je neuromarketing samo još jedan marketinški trik. Postoje li znanstvene referencije marketinga?

Neuromarketing je prirodna evolucija marketinga. Više znanosti u oglašavanju i marketingu potencijalno može poništiti ogromne svote novca koji praktički bacamo, dok zapravo možemo poboljšati poruke koje potrošači primaju, pri čemu iste nisu nužno manipulativne. Kao u svakoj disciplini, i kod neuromarketinga je moguće da se koristi neprimjereno i zlonamjerno. Zato je transparentnost kod spoznaja u neuromarketingu od ključne važnosti, kao i korištenje strogog etičkog kodeksa.