Glas s druge strane nije bio poznat. No to u tom trenutku nije bilo presudno. Poruka je bila jasna, situacija hitna, a kontekst uvjerljiv: sin treba pomoć. Nakon par minuta razgovora, uplatila je nekoliko stotina eura na bankovni račun otvoren u Španjolskoj. Uz zahvalu, poziv je završio. Tek kasnije, kada je uistinu nazvala svog sina, shvatila je da je riječ o prijevari.

Slučaj je prijavila policiji. Objašnjenje je bilo jednostavno: riječ je o tzv. smishing prijevari (SMS phishing), obliku financijske prijevare u kojem prevaranti koriste SMS ili WhatsApp poruke i lažno se predstavljaju kao sin, kći ili drugi rođak, a u kojima navode da su izgubili mobitel ili im je oštećen. Javljaju se s novog broja i mole da im se uplati novac na IBAN naveden u poruci. Sve kako bi došli do novca ili osjetljivih podataka. Novac, kao i u većini slučajeva poput ovog spomenutog, nije vraćen

Iz policijskih izvještaja jasno je da žena iz Rovinja nije bila jedina osoba koja je bila meta ovakve prijevare. Tijekom posljednjih par mjeseci, identične ili vrlo slične poruke primali su građani diljem Hrvatske. Tako je stariji muškarac uplatio iznos nešto manji od dvije tisuće eura na inozemni račun, misleći da pomaže članu obitelji koji se u to vrijeme doista nalazio na studentskoj razmjeni u inozemstvu.

Napadači koriste umjetnu inteligenciju

Ovo nije iznimka. Ovo je obrazac. U središtu svakog ovakvog slučaja nalazi se ista dinamika: kombinacija emocionalne manipulacije i osjećaja hitnosti. Kada reagirate brzo, bez provjere, prostor za racionalnu procjenu nestaje.

Stoga, u slučaju da primite poruku u kojoj vam se osoba predstavlja kao član obitelji, prvo nazovite stari broj osobe i provjerite istinitost informacije. Izbjegavajte dopisivanje porukama kad god postoji sumnja. I ono najbitnije - ne uplaćujte novac na neprovjerene račune, ne postupajte po uputama koje ste dobili od nepoznatih osoba s nepoznatih brojeva telefona.

Prijevare postaju sve uvjerljivije

Napadači danas koriste generativnu umjetnu inteligenciju za stvaranje gramatički besprijekornih, personaliziranih poruka na bilo kojem jeziku. Poruke više ne odaju sumnju na prvi pogled. Upravo suprotno, djeluju uvjerljivo, brzo i “točno”. Istovremeno, SMS kanal ostaje izvan dosega većine sigurnosnih filtera koji postoje, primjerice, u e-mail komunikaciji. Dodamo li tome dostupnost velikih baza telefonskih brojeva na crnom tržištu, dobivamo sustav koji omogućuje masovno targetiranje uz minimalan trošak.

Nije poznato koliko ljudi godišnje u Hrvatskoj izravno uplati novac na račun prevaranata, no broj pokušaja prijevara kontinuirano raste. Podaci organizacije Anti-Phishing Working Group (APWG) objavljeni krajem 2025. godine pokazuju da stopa smishing napada bilježi neprestani rast od 30 do 40 posto iz kvartala u kvartal na globalnoj razini. U Hrvatskoj su phishing napadi lani činili trećinu svih kibernetičkih incidenata, pokazuju podaci CERT-a, a smishing kampanje su bile posebno izražene tijekom svibnja.

Dodatna opasnost - nesvjesno sudjelovanje u pranju novca

No, nakon uplate novca ne staje opasnost. Nakon što osoba izgubi novac u prijevari, prevaranti se sve češće ponovno javljaju i nude povrat sredstava. Postoje situacije i u kojima obećavaju dodatnu zaradu. Od žrtve se tada traži da primi novac na svoj račun i zatim ga hitno proslijedi dalje, uz objašnjenje da je riječ o povratu, proviziji ili privremenoj transakciji. Žrtva u tom slučaju postaje “money mule“ i nesvjesno sudjeluje u pranju novca. Posljedice za to su iznimno velike: blokada računa, raskid odnosa s bankom i kaznena odgovornost.

Važno je zapamtiti da nitko legitiman nikada ne vraća novac tako da traži da ga prvo primite i proslijedite dalje. Ako posumnjate na takvu situaciju, odmah prekinite komunikaciju, ne prosljeđujte novac i obavijestite svoju banku i policiju.

Detaljnije o svim vrstama financijskih prijevara i kako se zaštititi saznajte na stranici ZABAci oko na prijevare.