KAKO SE OBRANITI

Kriza kao okidač psihičkih problema

  • Autor: J. C. Š.
  • Zadnja izmjena 27.05.2010 09:35
  • Objavljeno 27.05.2010 u 09:35
žena tužna depresija

žena tužna depresija

Izvor: Corbis / Autor: Luc Beziat/cultura

Kriza duha, morala i ekonomije pojačava psihičke probleme – za taj zaključak nije potrebno opsežno znanstveno istraživanje, nego na to već mjesecima upozoravaju liječnici opće prakse. Istovremeno farmaceuti javljaju da je potrošnja lijekova protiv psihičkih tegoba zabrinjavajuće porasla. Depresija, anksioznost, stalna izloženost stresu, beznađe, strahovi, fobije samo su neki od izraza kojima se služe pacijenti

Vanjske okolnosti povod su i katalizator, a ne i uzrok tegoba jer, kad bi životni problemi uzrokovali psihičke smetnje i bolesti, veliki postotak Hrvata danas bi bio bolestan. Teško je naći jednoznačan odgovor na pitanje zašto neki obolijevaju, a drugi se s problemima nose bez većih teškoća. Dio odgovora leži u onome na što ne možemo utjecati - genetici i strukturi organizma: svatko od nas ima slabe karike koje popuštaju u teškim trenucima. Nekome je slaba karika želudac, pa će dobiti čir, nekome psiha, pa će pasti u depresiju ili će postati tjeskoban.

 Steve Hammid

Steve Hammid

Izvor: Corbis / Autor: Steve Hammid


Od psihičkih tegoba često pate osjetljive, emotivne osobe

Srećom, psihičke, kao i fizičke bolesti povezane sa stresom, u velikoj mjeri mogu se spriječiti, a ako se smetnje ipak pojave, kvalitetnom terapijom simptomi se bitno ublažavaju ili potpuno eliminiraju. Nažalost, prilike za izlječenje bitno su manje u siromašnim društvima jer je jeftinije ovu vrstu tegoba rješavati farmakološki nego razgovorom, meditacijom, psihoterapijom, poboljšanjem kvalitete života, pozitivnim pristupom, optimizmom, tjelovježbom, kvalitetnijom prehranom, edukacijom... Za većinu toga potrebni su novac, slobodno vrijeme, razumijevanje obitelji i okoline, dobri životni uvjeti.

Ljudi često kažu da su u depri, ali velika je razlika između onoga što kolokvijalno zovemo depra i kliničke depresije, ozbiljne bolesti kojom se opasno igrati i eksperimentirati različitim receptima za samopomoć. Klinička depresija bolest je koja, ako se ne liječi, nerijetko dovodi do potpune nesposobnosti za rad, nemogućnosti funkcioniranja u svakodnevnom životu, povlačenja od svijeta i zaokupljenosti samoubilačkim mislima. Na depresija se ponekad dijagnosticira tek unatrag, propitivanjem nakon što je netko pokušao ili počinio samoubojstvo.

Čovjeku koji nikad nije patio od depresije teško je objasniti zašto netko ne može ujutro ustati. Upravo u toj nemogućnosti da u sebi pronađe snagu za borbu sa simptomima i jest razlika između kliničke depresije i 'obične' tuge. Depresivne osobe govore o neopisivoj boli, patnji, tuzi, želji da prestanu postojati. U takvim slučajevima nužno je liječenje antidepresivima. Srećom, sve je više kvalitetnih lijekova koji u dva-tri tjedna čovjeku omogućuju da profunkcionira, ali pogrešno je ostati samo na medikamentima – važno je otkriti uzroke depresije, eliminirati probleme do mjere koliko je to moguće, a među najvažnijim zadaćama koje oboljeli treba savladati jest naučiti pozitivno misliti i manje tragično gledati na probleme.

 Steve Hammid

Steve Hammid

Izvor: Corbis / Autor: Robin Bartholick


Psihičke bolesti povezane sa stresom u velikoj mjeri mogu se spriječiti

Anksioznost ili tjeskoba skup je simptoma koji se mogu kretati od blagih, jedva primjetnih poremećaja sve do fobija, depresije i fizičkih bolesti povezanih sa stresom. Od psihičkih tegoba često pate osjetljive, emotivne osobe za koje okolina kaže da su dobri ljudi. Međutim, većini njih zajedničko je da imaju loš obrambeni mehanizam protiv stresa te da nisu svjesni svog negativnog pogleda na život. Optimistične osobe, kojima je čaša napola puna, rjeđe pate od psihičkih tegoba. Među prvim koracima u borbi protiv stresa i psihičkih tegoba je osvijestiti negativizam – oboljeli često misle da nisu pesimistični, nego da su njihovi životni problemi takvi da je nemoguće pozitivno gledati na svijet, zaboravljajući da uvijek ima ljudi koji uz sve tegobe vide nešto lijepo, vrijedno i dobro u životu.

Lakše je to reći nego primjenjivati , posebno ako ste podstanar, bez posla, ako djeca pitaju zašto susjedi imaju, a vi nemate… Baš u takvim situacijama i u zemlji koja ne nudi bogatstvo socijalnih prava, trebamo biti svjesni da su unutarnja snaga i optimizam ono što će nas izvući jer, ako to nemamo, ako se prepustimo bolesti, situacija će biti još gora.

Volonteri koji rade na linijama za pomoć u krizi govore da čak i kad ih nazovu ljudi koji se spremaju počiniti samoubojstvo, ima načina navesti ih da nabroje dobre stvari u životu; prijatelji, obitelj, zdravlje, sitna zadovoljstva, aktivnosti i hobiji za koje nije potrebno puno novca svijetle su točke gotovo svakog života. U najgorem slučaju, kad ljudi misle da su ostali potpuno sami, bez nade, velika pomoć u izvlačenju iz krize može biti činjenica da i u društvu poput našeg, u kojemu dnevno tisuće ljudi ostaju bez posla, a afere moćnika više nitko ne može pobrojati, negdje sjede volonteri kojima je stalo i koji su educirani za pružanje pomoći u krizi. To su ljudi koji će pružiti i riječ utjehe i savjete o institucijama i udrugama koje u konkretnoj situaciji mogu pomoći.

Većini, koja ne pati od ovako ozbiljnih tegoba, ali je pod svakodnevnim stresom, savjetujemo više kretanja, svakodnevni smijeh do kojeg mogu doći makar i čitanjem viceva na portalima ili gledanjem komedija, redovitu meditaciju i primjenu tehnika kojima eliminiramo negativan pristup problemima te razvijamo optimizam i aktivno rješavanje problema.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi