IZVOR ŽIVOTA

Koliko je sunce štetno, a koliko blagotvorno?

26.05.2011 u 09:06

Bionic
Reading

Zaštitni faktori u komercijalnim sredstvima za sunčanje stalno rastu, a znanstvenici nas upozoravaju na ozonske rupe i štetno sunčevo zračenje. No raste i skupina ljudi koji tvrde da je sunce izvor života do te mjere da sunčeva svjetlost čak može čovjeku u potpunosti zamijeniti hranu. Što je onda istina – je li sunce korisno ili ga treba izbjegavati?

Strogo gledano, u pravu su i oni koji kažu da je sunce štetno pa mu se treba pažljivo izlagati, kao i oni koji tvrde da sunce može pomoći u liječenju od nekih bolesti te psihičkom i fizičkom uravnoteženju. Iako se na prvi pogled čini nemogućim da su obje izjave istinite, 'kvaka' je u tome u koje vrijeme, na koji način i u kojem trajanju se izlažemo suncu.

Okorjeliji alternativci složit će se s liječnicima i znanstvenicima da se suncu ni u kom slučaju ne treba izlagati kad je najjače - ljeti treba izbjegavati sunce između 11 i 16 sati. Istraživanja su pokazala da već pet minuta izlaganja suncu dva-tri puta tjedno može osigurati potreban vitamin D, pod uvjetom da je suncu izloženo najmanje pet posto kože. Inače, vitamin D štiti kožu i kosti, a poznato je i da se depresija liječi svjetlom.

Da biste optimalno iskoristili sve blagodati sunca, sunčajte se svakodnevno 15-20 minuta. Pronađite ugodno mjesto, sjednite, opustite se, skinite sunčane naočale i zažmirite kako bi bili u stanju apsorbirati cijeli spektar. Osjetite toplinu na koži i uživajte. Jedino na što trebate pripaziti je da ne zaspite. Možete i šetati, vrtlariti, objedovati ili čitati na sunčanoj terasi, vrtlariti. Ako nemate vrt, posadite nekoliko lončanica i redovito ih njegujte. Ovo može biti vrlo opuštajuće, a sunčeva svjetlost koju usput apsorbirate samo je dodatna prednost.

Zaboravite jako sunce, kao i dugotrajno izlaganje suncu te ga zamijenite svakodnevnim kratkotrajnim sunčanjem

Sve ovo vrijedi za zdrave ljude. Nekim bolesnicima liječnici će dati drukčiji savjet o izlaganju suncu, a posebno se trebaju čuvati ljudi koji imaju povećan rizik od raka kože: svjetloputi, pjegavi, osobe čija koža gotovo ne tamni (imaju malo pigmenta), ljudi koji imaju više od 20 madeža, a posebno oni s 'displastičnim' madežima (velikim, nepravilnim, koji rastu ili mijenjaju oblik), kao i oni čiji su članovi uže obitelji imali rak kože te većina starijih osoba.

Malo tko će do kraja poslušati ove savjete, jer ljeti baš i odlazimo na more da bismo se sunčali, kupali i potamnjeli. Bit će vam oprošteno ako bezrezervno budete izbjegavali sunce između 12 i 15 sati (zbog pomaka sata to je po sunčevom vremenu između 11 i 14), te ako se uvijek budete zaštitili sredstvom sa zaštitnim faktorom od 20 do 35. Sredstva s višim faktorima su skupa, a nisu ništa efikasnija, jer već faktor 33 filtrira 97 posto UVB zračenja. Ne zaboravite koristiti sredstva koja štite i od UVA i od UVB zračenja (UVA zračenje ne osjetimo jer ne izaziva crvenilo, ali povećava rizik od raka kože).

Istražili smo i što savjetuju oni koji tvrde da je sunce puno korisnije nego što nam to znanstvenici žele priznati te da je najbolje što za sebe možemo učiniti – proći ciklus gledanja u sunce (sungazing, solarna joga). Fanatični zagovornici tvrde da je gledanjem u sunce moguće potpuno ugasiti potrebu za hranom (vjeruju da se čovjek može hraniti na sličan način kao biljke) te produžiti život na nekoliko stotina godina. Naravno, za ovo nema potvrda i u to je teško povjerovati i uz najbolju volju. Gledanje u sunce provodi se isključivo tik prije zalaska sunca ili tik poslije izlaska (jer tada nema opasnosti od oštećenja očiju). Grubo rečeno, počinje se s deset sekundi te se svakoga dana vrijeme gledanja povećava za deset sekundi sve dok se ne dođe do 45 minuta (to traje najmanje 270 dana ili dosta dulje ako koji puta zaboravite ili dan nije sunčan).

Poklonici metode tvrde kako je ovo dovoljno da bismo zauvijek postali 'solarni čip' i da je sve što još treba učiniti – povremeno u sunce do 15 minuta, posebno kad se osjeti umor i gubitak energije. Među umjerenim ljudima koji su isprobali metodu, dosta ih je koji priznaju da bolje spavaju, da im se poboljšao vid, krvna slika, snizio krvni tlak i kako bolje podnose stres. Dosta je pokušaja da se ovo znanstveno objasni, no vjerojatno je većini ljudi dovoljno zdravorazumsko objašnjenje da bez sunca nema života i da umjereno upijanje sunčeva svjetla i energije blagotvorno djeluje na čovjeka, kao i na životinje i biljke. U što god vjerovali, prihvatite barem ono što zagovaraju obje 'strane' – zaboravite jako sunce, kao i dugotrajno izlaganje suncu te ga zamijenite svakodnevnim kratkotrajnim sunčanjem ili, ako želite, promatranjem sunca kad je ono izrazito slabo.