Istraživači instituta proveli su istraživanje od studenog 2006. do siječnja 2007. godine, u kojemu je sudjelovao 51 srednjoškolski profesor, 44 roditelja srednjoškolaca i 55 mladih osoba koje su napustile srednju školu.

U članku 'Razlozi i odrednice ranog napuštanja školovanja' autori istraživanja Ivana Ferić, Goran Milas i Stanko Rihtar kao daljnje razloge odustajanja od škole navode osnivanje radnoga odnosa ili nemogućnost usklađivanja škole i posla, kao i određene specifične razloge, poput bolesti, trudnoće i braka.

Rizičnom ponašanju mladih pridonosi i odrastanje sa samohranim roditeljem kao i 'manjak' muške figure u djetinjstvu. Problem ranog napuštanja školovanja u Hrvatskoj značajno opterećuje hrvatsko gospodarstvo, a do sada nije dovoljno istražen, ističu autori.

Svoje stajalište obrazlažu podacima o teškoj zapošljivosti osoba koje su napustile školovanje bez srednjoškolske svjedodžbe.

Naime, suvremeno postindustrijsko društvo ostavlja malo prostora za osobe koje nemaju dovoljno fleksibilnosti u nadmetanju na tržištu rada, sposobnosti prilagodbe novim tehnologijama i spremnost na cjeloživotno obrazovanje.

Najnoviji tematski broj časopisa 'Društvena istraživanja' u cijelosti je posvećen ovom problemu. Tako se, među ostalima, Teo Matković sa zagrebačkog Pravnog fakulteta u svom članku bavi korelacijama između obrazovanja roditelja i ranog napuštanja školovanja djece u Hrvatskoj. Goran Milas, Ivana Ferić i Vlado Šakić (Institut 'Ivo Pilar') istraživali su pak kvalitetu življenja mladih bez završene srednje škole. Pokazalo se da su takvi pojedinci često osuđeni na socijalnu isključenost, slabo plaćene i rutinske poslove, loše uvjete stanovanja i oskudne društvene kontakte.