Bez obzira uživate li u npr. čitanju 'krimića' ili omiljenoj seriji, znanstvenici su jednoglasni kako određene aktivnosti doista mogu pomoći po pitanju bolje mentalne i tjelesne forme i u starijoj dobi, a svaku od tih stavki vrijedi promatrati i kroz dodatne relevantne studije.

Riječ je, pritom, uglavnom o povezanostima i zaštitnim učincima koji se vide na razini skupina, a ne o jamstvu da će neka navika sama po sebi spriječiti bolest. Ipak, zajednički nazivnik ovih hobija vrlo je jasan: traže angažman mozga, često uključuju kretanje i nerijetko jačaju društvenu povezanost.

Učenje novog jezika

Učenje stranog jezika nije samo korisna vještina nego i ozbiljan trening za mozak jer aktivira pamćenje, pažnju, razumijevanje i jezičnu obradu. Ovakva aktivnost snažno angažira memoriju i jezične centre, a studija objavljena u časopisu Frontiers in Human Neuroscience povezala je dvomjesečni program učenja talijanskog kod odraslih od 58 do 69 godina s promjenama u anatomskim markerima mozga i boljim rezultatom na globalnoj kognitivnoj mjeri.

Dodatno, istraživanje koje je proveo Rush University Medical Center objavljeno ove godine pokazalo je da su čitanje, pisanje i učenje jezika u sklopu cjeloživotnog 'kognitivnog obogaćivanja' povezani s 38 posto nižim rizikom od Alzheimerove bolesti i 36 posto nižim rizikom od blagog kognitivnog poremećaja, uz važnu napomenu da takav rad pokazuje povezanost, a ne izravnu uzročnost.

Čitanje

Čitanje je jedan od rijetkih hobija koji istodobno aktivira jezik, koncentraciju, interpretaciju, maštu i dugoročno pamćenje. Studija objavljena u časopisu Social Science & Medicine pokazala je da su ljudi koji su čitali knjige imali 20 posto niži rizik smrtnosti od onih koji nisu čitali, a korist je bila izraženija nego kod čitanja periodike.

Na to se nadovezuju i noviji nalazi Rusha: osobe s višom razinom cjeloživotnog mentalnog angažmana, uključujući čitanje i pisanje, razvijale su Alzheimerovu bolest u prosjeku pet godina kasnije od onih s najnižom razinom takvih aktivnosti. Drugim riječima, čitanje se ne povezuje samo s trenutnom mentalnom svježinom nego i sa sporijim kognitivnim padom u kasnijoj dobi.

Kreativni hobiji

Sviranje, slikanje, pisanje, izrada rukotvorina ili bilo koji hobi koji uključuje stvaranje često se doživljavaju kao način opuštanja, no istraživanja sugeriraju da bi njihov učinak mogao biti i širi. Studija objavljena 2025. u Nature Communications povezala je kreativna iskustva u različitim područjima s 'odgođenim' biološkim starenjem mozga, dok američki National Institute on Aging navodi da participativne umjetničke aktivnosti kod starijih odraslih mogu biti povezane s boljom kognitivnom funkcijom, pamćenjem, samopouzdanjem, manjim stresom i više društvene interakcije.

Istodobno, pregled objavljen u Journal of Population Ageing upozorava da je to područje i dalje heterogeno te da znanost još razjašnjava koji su mehanizmi najvažniji i razlikuju li se učinci pojedinih kreativnih aktivnosti. Drugim riječima, dokazi su obećavajući, ali nisu svi jednako čvrsti za svaki oblik stvaralaštva.

Ples

Ples se često izdvaja jer u jednoj aktivnosti spaja kretanje, ritam, koordinaciju, pamćenje koraka i društvenu komponentu. Sedmogodišnje praćenje Sveučilišta u Zürichu pokazalo je da su fizički i socijalno aktivniji stariji ljudi imali manji pad debljine entorinalnog korteksa, regije mozga važne za pamćenje i jedne od prvih pogođenih u Alzheimerovoj bolesti.

Uz to, sustavni pregled i metaanaliza 11 studija objavljeni u časopisu Age and Ageing zaključili su da ples vjerojatno poboljšava opću kognitivnu funkciju i izvršne funkcije. Autori ipak naglašavaju da za neka područja, poput pamćenja i optimalne 'doze' treninga, dokazi još nisu jednako snažni.

Druženje i održavanje društvenih kontakata

Druženje se često podcjenjuje jer ne izgleda kao 'trening', ali upravo ono može biti jedan od važnijih zaštitnih faktora u starijoj dobi. National Institute on Aging upozorava da su socijalna izolacija i usamljenost povezane s većim rizikom od kognitivnog pada, Alzheimerove bolesti, depresije i srčanih bolesti, dok smisleno uključivanje u aktivnosti s drugim ljudima može pomoći očuvanju dobrobiti i kognitivnih funkcija.

Vrlo konkretan podatak donosi i Rush: stariji ljudi koji su bili društveno aktivniji imali su 38 posto niži rizik od demencije, a kod najmanje društveno aktivnih simptomi su se javljali u prosjeku pet godina ranije. Istraživači pritom pretpostavljaju da složene društvene interakcije dodatno aktiviraju neuralne mreže povezane s mišljenjem i pamćenjem.

U svakom slučaju ovih pet hobija ne treba promatrati kao brzu prečicu do dugovječnosti, ali ih vrijedi shvatiti ozbiljno. Od učenja jezika i čitanja do plesa, kreativnog rada i druženja, riječ je o navikama koje su relativno dostupne, često ugodne i u nizu istraživanja povezane sa zdravijim starenjem.