Jedna je osobito dobra za mitesere, masnu kožu i začepljene pore dok druga dolazi do izražaja kada se uz akne pojavljuju crvenilo, upala i tvrdokorne mrlje. Kako znati koja je bolji izbor?

Ako ste pokušavali pronaći proizvod protiv akni, velika je vjerojatnost da ste naišli na salicilnu kiselinu. Ovaj beta-hidroksi spoj, poznatiji kao BHA, već je godinama jedan od najčešćih sastojaka proizvoda za masnu i problematičnu kožu.

Azelaična kiselina nešto je manje razvikana, no dermatolozi je cijene zbog njezina višestrukog djelovanja jer može pomoći pri pojavi akni, upale, crvenila i hiperpigmentacije.

Imate mitesere i začepljene pore? Prednost ima salicilna

Najjednostavnija razlika između ove dvije kiseline krije se u načinu njihova djelovanja.

Salicilna kiselina pomaže ukloniti višak sebuma i odumrle stanice koje se nakupljaju u porama. Upravo zato dobro odgovara masnoj i začepljenoj koži te osobama koje se bore s miteserima, zatvorenim komedonima i nepravilnom teksturom.

'Prvenstveno promatram salicilnu kiselinu kao izvrstan sastojak za odčepljivanje kože', objašnjava estetska liječnica Sophie Shotter.

Ako su glavni problem miteseri i bijeli komedoni, stručnjaci koje je konzultirao Vogue prednost daju upravo toj kiselini, a osim eksfolijacijskog djelovanja, ona ima i protuupalna svojstva. Azelaična kiselina zanimljivija je pak kada koža istodobno ima nekoliko problema.

Ona djeluje protuupalno i antimikrobno te pomaže normalizirati proces stvaranja i odbacivanja stanica kože. U praksi to znači da može pomoći u slučaju upalnih akni, crvenila i začepljenja pora. Ali ima još jedan veliki adut – pigmentaciju.

Azelaična kiselina djeluje na tirozinazu, enzim uključen u stvaranje melanina, pa je dermatolozi često preporučuju osobama kojima nakon prištića dugo ostaju tamne mrlje, a može biti korisna i kao dio režima njege prilikom pojave melazme.

Drugim riječima, ako prištić nestane, ali njegov trag tjednima ili mjesecima ostaje na licu, azelaična kiselina mogla bi biti zanimljiviji izbor. A što ako imate rozaceju i crvenilo?

I ovdje prednost uglavnom dobiva azelaična kiselina. Koža sklona rozaceji često je osjetljiva, a pokušaj tretiranja nepravilnosti agresivnim proizvodima može pogoršati crvenilo i iritaciju. Stručnjaci ističu da se azelaična kiselina uglavnom lakše podnosi te može smirivati upalu bez pretjeranog isušivanja kože, stoga je zanimljiva osobama koje istodobno imaju osjetljivu kožu, crvenilo i prištiće.

Salicilna ne može 'smanjiti' pore

Jedno od najčešćih beauty obećanja jest smanjivanje pora, ali stručnjaci upozoravaju da nijedan sastojak zapravo ne može promijeniti njihovu fizičku veličinu. Salicilna kiselina ipak može učiniti da izgledaju manje izraženo jer uklanja sadržaj koji ih začepljuje, stoga je dobar izbor ako su proširene pore povezane s masnijom kožom i nakupljanjem sebuma.

Slično vrijedi za neravnu teksturu – ako je uzrokuju začepljene pore i nakupljene odumrle stanice, salicilna kiselina može pomoći zagladiti izgled kože. A mogu li se koristiti zajedno? Mogu, ali to ne znači da ih treba odmah nanijeti jednu preko druge.

Jedna od najvećih pogrešaka u njezi kože, upozorava dr. Shotter, jest uvjerenje da će više aktivnih sastojaka automatski donijeti brže rezultate. Pretjerivanje joj može oštetiti zaštitnu barijeru te izazvati crvenilo, peckanje i upalu, što se potom ponekad pogrešno protumači kao znak da koži treba još više pilinga.

Bolji pristup je uvoditi sastojke jedan po jedan i pratiti kako koža reagira. Ako ih želite koristiti u istoj rutini, stručnjaci predlažu njihovo razdvajanje. Primjerice, azelaična kiselina može se koristiti ujutro, a salicilna navečer ili nekoliko puta tjedno.

Što se dobro slaže s njima?

Azelaična kiselina relativno se lako uklapa u rutinu. Dobro funkcionira uz sastojke koji jačaju kožnu barijeru i hidratiziraju, poput ceramida, glicerina i hijaluronske kiseline, a može se kombinirati i s niacinamidom.

Sa salicilnom kiselinom treba biti nešto oprezniji. Istodobno korištenje većeg broja eksfolirajućih kiselina – primjerice glikolne, mliječne i salicilne kiseline – može dovesti do pretjeranog pilinga.

Poseban oprez potreban je i ako koristite retinoide. Takve kombinacije mogu biti učinkovite u slučaju akni, ali ih treba postupno uvoditi kako bi se smanjio rizik od isušivanja, ljuštenja i iritacije.

I bez obzira na to koju kiselinu odaberete, SPF širokog spektra tijekom dana ostaje obavezan, osobito ako tretirate pigmentacijske mrlje ili melazmu.

Dakle, koju odabrati? Najjednostavnije pravilo moglo bi izgledati ovako: masna koža + miteseri + začepljene pore = salicilna kiselina. Akne + crvenilo + osjetljivost + mrlje nakon prištića = azelaična kiselina. Za tretiranje upalnih akni azelaična može imati prednost dok salicilna posebno dobro funkcionira kod komedonalnih akni. U slučaju hormonskih akni nijedna neće riješiti njihov temeljni uzrok, pa stručnjaci preporučuju liječničku procjenu ako su problemi izraženiji ili dugotrajni.

A najvažnije pravilo možda je upravo ono najjednostavnije: ne pokušavajte liječiti svaki problem kože sa što više aktivnih sastojaka odjednom. Jednostavna i dosljedna rutina često će dati bolji rezultat od kupaonice pune kiselina.