Igle, klupko vune i nekoliko sati mira. Tako izgleda slobodno vrijeme sve većeg broja mladih koji su, umjesto za mobitelom, posegnuli za hobijem koji su generacijama čuvale naše bake. Pletenje i heklanje doživljavaju pravu renesansu, a videozapisi s ručno izrađenim torbama, kapama i prslucima na TikToku i Instagramu skupljaju milijune pregleda.

Ono što je nekad bilo simbol staromodnosti, danas je postalo modni statement i način opuštanja generacije koja je odrasla uz ekrane. Mladi se okupljaju u kafićima i parkovima na zajedničkim pletačkim druženjima, razmjenjuju uzorke na internetu i ponosno nose komade koje su sami izradili.

Od bakine fotelje do društvenih mreža

Val popularnosti dodatno se zahuktao tijekom pandemije, kada su mnogi zatvoreni u domovima tražili zanimaciju za ruke i glavu. Jedan od okidača bio je i šareni džemper koji je nosio Harry Styles, a koji su tisuće obožavatelja diljem svijeta pokušale isplesti prema videima na internetu.

Od tada se trend samo proširio. Ručno rađeni komadi uklapaju se u sve popularniju ideju održive mode, a mladima se sviđa i to što nose nešto što nitko drugi nema. Uz to, rezultat je opipljiv, što je u svijetu u kojem se većina posla i zabave odvija na ekranu, posebno vrijedan osjećaj.

Što se događa u mozgu dok pletemo

Ipak, najzanimljiviji dio priče krije se ispod površine. Istraživanja pokazuju da pletenje može imati iznenađujuće pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Ritmični i ponavljajući pokreti rukama djeluju slično kao meditacija, smiruju živčani sustav i pomažu da se misli odmaknu od briga.

U jednoj velikoj britanskoj anketi među više od 3500 ljubitelja pletenja, velika većina ispitanika koji su se borili s depresijom izjavila je da se nakon pletenja osjeća sretnije. Mnogi su istaknuli i da im taj hobi pomaže da se opuste, lakše razmišljaju i nose sa stresom.

Istraživači s američke klinike Mayo otišli su korak dalje. Njihovo je istraživanje pokazalo da su stariji ljudi koji se bave ručnim radovima poput pletenja i heklanja rjeđe razvijali blage kognitivne poteškoće, poput problema s pamćenjem. Stručnjaci to objašnjavaju time što pletenje istodobno zahtijeva koncentraciju, brojanje, praćenje uzorka i preciznu koordinaciju ruku, čime se mozak neprestano drži aktivnim.

Lijek za digitalnu iscrpljenost

Za mlađe generacije posebno je važan još jedan učinak. Dok pletu, ruke su im zauzete, pa je puno teže beskonačno skrolati društvenim mrežama. Mnogi upravo zato pletenje opisuju kao svojevrsni digitalni detoks koji ne traži odricanje, nego nudi zabavu i osjećaj postignuća.

Tome treba dodati i društvenu dimenziju. Pletačke grupe postale su mjesto za upoznavanje novih ljudi i opušten razgovor, što je u vremenu kada se sve više mladih žali na usamljenost itekako dragocjeno.

Čini se da su naše bake znale nešto što znanost tek sada potvrđuje. Uz klupko vune i malo strpljenja, pletenje nije samo hobi, nego i mali ritual za mir u glavi.