Gaslighting nije uvijek lako prepoznati, osobito kada dolazi od osobe kojoj vjerujemo. Manipulacija se može skrivati iza naizgled bezazlenih rečenica, isprika ili tvrdnji da smo nešto pogrešno razumjeli, a problem nastaje kada se takvo ponašanje ponavlja toliko često da počinjemo preispitivati vlastita sjećanja i procjene.

Jedan od znakova može biti isprika nakon koje se odgovornost ponovno prebacuje na drugu osobu. Umjesto jasnog priznanja pogreške, pojavljuju se opravdanja kojima se vlastito ponašanje prikazuje kao posljedica nečega što je druga strana navodno učinila.

'Isprika je uvijek uvjetna: 'Ne bih ja to tebi rekao ili ne bih ja to mislio da ti nisi nešto drugo napravila'. Dakle, krivnja je kontinuirana zapravo i kod isprike', objasnila je prof. dr. Milena Skočić Hanžek u podcastu 'PSIHOLOGiJA' na Radio Sljemenu, piše HRT.

Još jedan obrazac mogu biti dvostruke i kontradiktorne poruke. Skočić Hanžek navodi primjer osobe koja partnerici govori da bi trebala smršavjeti, a potom joj pripremi obilan ručak ili je odvede u restoran. Tu je i projekcija, odnosno pripisivanje drugoj osobi upravo onoga što osoba koja manipulira sama čini.

'Ogovarala si me, varala si me, a zapravo je to sve učinila osoba koja zlostavlja', navela je kao primjer.

Gdje završava obična svađa, a počinje ozbiljan problem?

Pojam gaslighting posljednjih se godina uvukao u svakodnevni govor pa se njime nerijetko opisuje gotovo svaka neugodna rasprava, laganje ili odbijanje priznanja vlastite pogreške. No takve situacije same po sebi ne znače da je riječ o gaslightingu.

'Nisu svi odnosi gdje se s nekim ne slažemo i gdje možda netko neće priznati svoju pogrešku gaslighting. Nisu. Apsolutno nisu', naglasila je Skočić Hanžek.

Razlika se može uočiti i u tome što se događa nakon sukoba. U odnosima u kojima je riječ o nesporazumu ili različitim stavovima postoji mogućnost da se, nakon što se emocije smire, razgovor nastavi i da obje strane prihvate kako druga osoba situaciju možda vidi drukčije.

'Kod običnog nerazumijevanja ipak se radi o zdravijim ljudima koji će u nekom trenutku, kada se strasti smire, sjesti, porazgovarati i moći dozvoliti drugo mišljenje', objasnila je.

Kod gaslightinga takav prostor postupno nestaje. Ponavljaju se poricanje, obmane i prebacivanje odgovornosti, a druga osoba može sve manje vjerovati vlastitom doživljaju onoga što se dogodilo.

Kada počnete sumnjati u vlastita sjećanja

Upravo je potkopavanje tuđe percepcije jedna od ključnih karakteristika gaslightinga.

'Žrtva preispituje svoj doživljaj stvarnosti, je li stvarno ono što je vidjela istina ili nije, svoja uvjerenja i razmišljanja, čak do toga da pomisli da možda nešto nije u redu s njom samom', rekla je Skočić Hanžek, piše HRT.

Gaslighting opisuje kao pojam koji bismo na hrvatski možda najbliže mogli prevesti riječju 'zamagljivanje'. 'To je čak možda više od psihološke manipulacije', objasnila je, istaknuvši da se može govoriti o vrsti psihološkog zlostavljanja ili nasilja nad žrtvom.

Prema njezinim riječima, u pozadini takvog odnosa nalazi se i pitanje kontrole. 'Gaslighteru je cilj postići moć, dominaciju i kontrolu nad osobom nad kojom vrši gaslighting. Time se hrani', objasnila je.

Pritom takvo ponašanje ne mora u svakom trenutku biti potpuno svjesno. Na pitanje radi li osoba to namjerno ili ponekad nije svjesna vlastitih postupaka, Skočić Hanžek odgovorila je: 'Kombinacija. Kombinacija svjesnog i nesvjesnog'.

Posljedice mogu postati vrlo ozbiljne

Dugotrajna izloženost takvom ponašanju može ostaviti posljedice koje nadilaze trenutnu zbunjenost nakon svađe. Kada nekome neprestano govorimo da nije dobro vidio, zapamtio ili razumio ono što se dogodilo, s vremenom može početi sumnjati u vlastite sposobnosti prosuđivanja.

'Gaslighting je nešto što je baš ozbiljno zbog toga što nas dovodi u stanje da ne samo da sumnjamo da smo psihički loše, nego mi postanemo psihički loše', upozorila je Skočić Hanžek.

Dugotrajan stres može ostaviti posljedice i na fizičko zdravlje te utjecati na svakodnevno funkcioniranje. Ako se takvo ponašanje događa na poslu, situacija može završiti i odlaskom s radnog mjesta.

'Stvarno se mogu javiti i tjelesne bolesti kao posljedica nekakvog kroničnog stresa, burnout, a možemo i napustiti posao ako se radi o gaslightingu na radnom mjestu', rekla je.

Upravo zato pojedinačnu svađu ili neslaganje ne treba automatski proglašavati gaslightingom. Ključan je obrazac koji se ponavlja i zbog kojeg osoba postupno gubi sigurnost u vlastita sjećanja, procjene i doživljaj onoga što joj se događa.