#parkinsonimiudobakorone

Deset preporuka za oboljele od Parkinsonove bolesti u vrijeme koronavirusa

tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

U izazovnoj situaciji pandemije koronavirusa koja iz temelja mijenja ljudske živote naročito je teško starijima i bolesnima. Neizvjesnost koju prijetnja nove bolesti nosi sa sobom dodatno ih čini nesigurnima i ranjivima. U skupini rizičnih osoba nalaze se i oboljeli od Parkinsonove bolesti, budući da su to najčešće osobe starije životne dobi

Njima situaciju s koronavirusom može dodatno otežati činjenica što se u uznapredovaloj fazi Parkinsona pojavljuju respiratorne smetnje (aspiracijska pneumonija), a radi pognutog stava i rigora mišića reduciran im je disajni kapacitet pluća. Osim toga izolacija i socijalno distanciranje kojih se treba pridržavati zbog koronavirusa, nikako ne pridonose dobrom stanju oboljelih od Parkinsonove bolesti kada imaju epizode anksioznosti i depresije.

"Prema nekim studijama prolongirani stres može razotkriti mnoge latentne kliničke slike Parkinsonove bolesti tako da postoji mogućnost da za vrijeme i iza ove pandemije svjedočimo većem broju dijagnosticiranih bolesnika s Parkinsonovom bolesti", upozorava predsjednica udruge "Parkinson i mi", doc. prim.dr.sc Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju KBC Rijeka.

Kako bi pomogli što boljoj zaštiti fizičkog i mentalnog zdravlja oboljelih od Parkinsonove bolesti, udruga "Parkinson i mi" objavljuje preporuke koje im mogu pomoći da se samozaštite, a koje mogu pratiti na Facebooku slijedeći hashtag #parkinsonimiudobakorone.

Preporuke su zajedničkim snagama napisale dr.sc Vladimira Vuletić i klinička psihologinja, profesorica Ines Torić sa Zavoda za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju KBC-a Rijeka, koja je ujedno i članica multidisciplinarnog tima udruge "Parkinson i mi".

Pored općih zaštitnih i higijenskih mjera prevencije kojih se trebaju držati svi građani, oboljeli od Parkinsonove bolesti trebaju imati na umu ovih 10 preporuka!

1.) Nastavite brinuti o svojim simptomima:

a. Ako ste stabilni, nastavite s istom brigom, uzimajte redovito terapiju i osigurajte si lijekove, održavajte tijelo i um kod kuće. b. Ako zbog anksioznosti i stresa dođe do pogoršanja simptoma, možda će biti dovoljna telefonska i/ili online konzultacija s psihologom. Trenutno je dostupna besplatna telefonska pomoć diljem Hrvatske, a brojevi telefona dostupni su na internetu.

c. Ako imate pomoć u kući, veći je rizik prestati je primati. Stoga je važno da njegovatelji provode preporučene zaštitne i higijenske mjere središnjeg Kriznog stožera (dezinfekcijska sredstva na ulazu, maske, rukavice itd.).

2. ) Vježbajte redovito doma

Probajte vježbati u isto vrijeme kao i prije korone. Naročito ako imate kućni bicikl, vreću za boks ili stol za ping-pong. Na Facebooku Parkinson i mi u sklopu digitalne kampanje #parkinsonimiudobakorone pronaći ćete savjete kako vježbati s minimalnom ili nikakvom opremom. Pritom će vam pomoći snimke preporučljivih vježbi (jer nisu sve vježbe prikladne za Parkinson) i plesnih koraka.

3.) Ostanite virtualno povezani

Važno je da nastavite komunicirati s ljudima, jer iako morate ostati doma ne smijete biti socijalno izolirani. Komunicirajte s rodbinom, prijateljima, članovima Udruge, grupama podrške. Povežite se s drugima uz pomoć online kanala, kao što su Skype, FaceTime, Teams, Zoom... Iskoristite priliku koja se trenutno nudi u online svijetu: besplatne knjige, virtualni obilasci muzeja i različitih izložbi, gledanje kazališnih predstava, virtualni posjeti nacionalnim parkovima.... Uglavnom, važno je ostati povezan i zadržati osjećaj zajedništva.

4.) Držite se svoje redovne rutine koliko god možete

a. Pridržavajte se rasporeda spavanja (preporučuje se između 7 i 9 sati sna) i budnosti kao i prije. Ovo se posebno odnosi na one s kognitivnim promjenama koje može dodatno pogoršati promjene rutine ili ritma spavanja. b. Zadajte si zadatke! Čistite, slažite slagalice do 1000 komada, igrajte online kognitivne igre, učite novi strani jezik preko interneta…

5.) Ako imate problema s govorom i gutanjem

na Facebooku Parkinson i mi potražite video i druge savjete logopedinja Lare Pilepić i Patricije Orlić sa Zavoda za audiologiju i fonijatriju KBC Rijeka.

6.) Budite pametni i oštroumni

a.) Nemojte previše skladištiti namirnice, ali se potrudite da imate što vam je potrebno za 1 mjesec (nekvarljiva hrana, lijekovi i higijenske potrepštine). Također, potražite potrebne kontakte dostavljača namirnica ili gotovih obroka ili se obratite za pomoć volonterima. b.) Pratite točne i vjerodostojne informacije te vijesti Nacionalnog stožera Civilne zaštite. Pozivom na broj 113 i preko interneta (www.koronavirus.hr). Točne informacije će pomoći očuvati zdravlje, no važno je ne gledati vijesti cijeli dan, jer pretjerano praćenje povećava anksioznost. Odaberite termin kada ćete tijekom dana informirati o novostima povezanim s koronavirusom, a ostatak dana se usmjerite na druga područja života. Ne nasjedajte na dezinformacije i nemojte ih dalje prosljeđivati. c.) Čuvajte se prijevara poput, prodaje lijeka za COVID-19 kojeg nema, različitih „donacija“ u gotovini ili putem kartica. d.) Ako ste njegovatelji, budite posebno odgovorni i predani, ne oklijevajte zatražiti pomoć u lokalnoj sredini, savjet socijalnog radnika, psihološku podršku... Slobodno, kontaktirajte našu udrugu Parkinson i mi. e.) Ako ste član obitelji, pomozite u dostavi lijekova, obroka i pomaganju njegovatelju. Bolje je ostaviti namirnice pred vratima, a družiti se telefonski ili virtualno. Ograničite posjete da svoje starije i bolesne ne biste izložili virusu.

7.) Ako osjetite simptome bolesti, ovisno o težini nazovite 113 ili svog liječnika.

Ako ste se zarazili COVID-19, potrebno je konzultirati Vašeg neurologa za bolesti pokreta oko načina liječenja i uzimanja lijekova, jer često kod respiratornih oboljenja lijekovi za Parkinsonovu bolest slabije djeluju.

8.) Što učiniti kada nas preplavi strah?

U situaciji opasnosti normalno je da se javi osjećaj straha, tjeskobe ili briga za vlastito ili zdravlje dragih nam ljudi. Umjereni strah je koristan jer nas čini opreznima, no važno je ne dopustiti strahu da nas paralizira i uznemiri. Postavite si pitanja koja će strah staviti u realne okvire: npr. Postoji li razlog zbog kojeg sam u povećanom riziku od zaraze? Otkrijte kojim ponašanjima možete zaštiti sebe i druge, a koje su vam informacije i ponašanja korisni i kako. Upitajte se da li se adekvatno brinete o svom mentalnom i tjelesnom zdravlju. Ako činite sve što je u vašoj moći smanjuje se razina opasnosti, a podiže razina vlastite sposobnosti. Time se posredno smanjuje i osjećaj straha.

9.) Što ako nas obuzme osjećaj tuge?

Tuga i ljutnja uobičajeni osjećaji u situacijama kada imamo dojam da smo ugroženi, nešto gubimo ili smo doživjeli stres ili traumu. Kada se vas obuzme tuga ili osjećaj besmisla važno se prisjetiti onog što vam je važno i onog što vas čini sretnima. Usmjerite se na sebe, obitelj i prijatelje. Igrajte društvene igre, čitajte knjige, vježbajte, plešite, svirajte, pjevajte... Zamislite ciljeve, dnevne, tjedne, dugoročne, koji su realni i ostvarivi. Ponašajte se odgovorno, budite strpljivi. Humor je dobar lijek.

10.) Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako uočite da vas emocije preplavljuju i da s njima ne možete izaći na kraj, potražite stručnu pomoć. Sada je po gradovima/županijama aktivno više telefona za psihološku pomoć koji se mogu naći na internetskim stranicama. Pri Zavodu za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju KBC Rijeka trenutno su aktivna dva telefona za psihološku podršku građanima: 091/447-8601 – savjetovanje psihologa koji rade s osobama odrasle dobi te 091/447-8602 – savjetovanje dječjih psihologa.

I na kraju - život nije pravocrtna linija, život nosi izazove i u suočavajući se s njima učimo i rastemo.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!