Mnogi korištenje preparata sa zaštitnim faktorom povezuju s odlaskom na plažu, no dermatolozi uvijek iznova ponavljaju važnost njihova korištenja cijele godine. Činjenica je da smo skidanjem u kupaće kostime direktno izloženi sunčevim zrakama, no tijekom ljetnih mjeseci na oprezu treba biti i prilikom svakodnevnog izbivanja iz kuće, odlaska na posao, u trgovinu ili šetnju.

Pripremite kožu na vrijeme

'Priprema kože za boravak na plaži ili općenito na suncu podrazumijeva uzimanje antioksidanta, a s čime treba započeti barem mjesec dana prije izlaganja suncu. Antioksidanti štite kožu od oštećenja UV zrakama putem oksidativnog stresa – ovo izbacite jer izgleda kao da antioksidansi djeluju putem oksidativnog stresa, a njihovim redovitim konzumiranjem stanice kože postaju otpornije na slobodne radikale koji se stvaraju tijekom oksidativnog stresa. Najčešće se koriste betakaroten i astaksantin, a na tržištu postoje i njihove kombinacije. Potentni antioksidanti su i kurkuma te ekstrakt paprati – Polypodium leukotomos', ističe dr. Sanja Poduje.

Osim antioksidanata koji se uzimaju putem tableta, važnu ulogu u zaštiti imaju oni aplicirani direktno na kožu, poput vitamina C i E te biljnih ekstrakata.

Koža se na jak utjecaj UV zraka priprema i postepenim izlaganjem uz pravilnu fotoprotekciju jer se time sprječava pojava crvenila i opeklina, ali i alergija na sunce, zadnjih godina iznimno učestalih.

'Kao dermatolozi uvijek preporučujemo veći SPF faktor, a to znači 30 i 50, koji pružaju veću zaštitu od UVB zračenja. S obzirom na to da većina nas ne nanosi dovoljnu količinu kreme na tijelo te da se zaštitna uloga kreme smanjuje, uvijek je bolje koristiti one s većim zaštitnim faktorom, osim osoba izrazito tamne puti, tzv. fototipa IV, koje mogu koristiti i kreme s manjim zaštitnim faktorom. Za djecu, čija je koža puno osjetljivija, uvijek preporučujemo maksimalan zaštitni faktor', naglašava dermatologinja.

Koliko često je potrebno nanositi kremu sa zaštitnim faktorom

Ako uskoro planirate skoknuti na more, imajte na umu to da kremu sa zaštitnim faktorom nije dovoljno nanijeti samo jednom.

'Prije odlaska na plažu pravilno se namažemo pola sata prije izlaganja suncu, a izbor kreme ovisit će o našoj koži. S obzirom na to da se sredstva za fotoprotekciju odstranjuju kupanjem, brisanjem te znojenjem, potrebno ih je tijekom boravka na plaži ponovo nanijeti. Osim krema za sunčanje, preporučuje se dodatna zaštita u vidu boravka u hladu, nošenja kapa i šešira, a odlazak na plažu trebao bi biti ujutro do 11 sati i poslijepodne poslije 16 sati tijekom ljeta', upozorava dr. Poduje.

Koža stari kronološki, ali i pod utjecajem vanjskih faktora, od kojih su UV zrake najznačajnije, a takav tip starenja naziva se fotostarenje. Takva koža najčešće je pojačano izborana, na mjestima tanka, a na drugim mjestima može biti izrazito zadebljana, 'kožasta'. UV zrake uzrokuju i poremećaje pigmentacije u vidu hiper i hipopigmentacija te puknuća kapilara, a u konačnici i pojave tumora.

'Kreme sa zaštitnim faktorom nanose se na kožu ovisno o fototipu kože, ali ljeti se preporučuje svakih dva, tri sata ponovno nanošenje zaštitnih krema. Ne treba zaboraviti ni zaštitu lica i vrata u proljeće jer tada često dolazi do pojave eritema i oštećenja kapilara na vratu i dekolteu, što rezultira ružnim pigmentacijama na tom dijelu kože', ističe dr. Poduje.

'Da bi se postigla razina zaštite naznačene SPF-om, proizvodi za zaštitu od sunca moraju se nanositi u količinama sličnim onima prilikom testiranja, tj. 2 mg/cm², što iznosi oko šest čajnih žlica losiona na tijelo prosječne odrasle osobe. Ova je količina veća od one koju koristi prosječni potrošač, što posljedično dovodi do neravnomjernog nanošenja i smanjenja zaštite. Kod manje djece te kod osoba koje se bave sportom rješenje može biti i odjeća sa UV zaštitom. Takav oblik fotozaštite naročito je popularan u Australiji', dodaje dermatologinja.

Koje kreme odabirati, a koje izbjegavati

Iako mnogi s polica trgovina i drogerija uzmu prvu kremu koja im padne pod ruku, dermatologinja upozorava da je odabiru preparata za sunčanje potrebno posvetiti više pažnje, a ukoliko niste sigurni koji proizvod najbolje odgovara vašim potrebama i problematici kože, najbolje je posavjetovati se s farmaceutom ili liječnikom.

'Svaka krema za fotoprotekciju na ambalaži mora imati oznaku SPF faktora, što nam govori o jačini zaštite od UVB zračenja, te oznaku UVA, što znači da krema sadrži filtre koji imaju širok spektar UV zaštite i štite nas i od UVA zračenja. Jačina UVA filtra mora biti barem jednu trećinu jačine SPF faktora da bi krema imala pravilnu zaštitu. Pojedina, novija fotozaštitna sredstva sadrže i antioksidante te zaštitu od infracrvenog zračenja, kao i vidljivog svjetla koja se povezuju s različitim poremećajima pigmentacije, ali i fotoalergijskih reakcija', objašnjava dr. Poduje.

'Sve kreme za zaštitu od UV zračenja, bilo one na bazi anorganskih, bilo organskih filtara, mogu izazvati iritaciju kože, a u prošlosti su pojedine supstance poput PABA kiseline izazivale i prave alergijske reakcije. Danas je većina UV filtara koji se koriste u Europi i po propisima Europske unije sigurna za kožu, kao i za okolinu. U usporedbi s fotozaštitnim filtrima odobrenim u Americi, oni koji se koriste u Europi imaju bolju zaštitu od UVA zračenja te time pružaju bolju ukupnu zaštitu od UV zračenja', dodaje dr. Poduje.

U novije vrijeme dosta se piše o štetnom utjecaju pojedinih UV filtara na mikrookoliš, posebice na njihov utjecaj na koralje. Havaji su prva država koja je donijela zakon o ograničavanju prodaje i korištenja fotoprotektivnih sredstava koja sadrže potencijalno opasne supstance, poput oksibenzona i oktinoksata (oxybenzone i octinoxate).

Rizik od razvoja melanoma

Za razliku od egzaktnih statistika kada je u pitanju melanom, nedostaje preciznih podataka o karcinomima kože koji su ipak najčešći tumori u ljudi, i to zbog toga što se pacijenti liječe na različitim mjestima te se ne prijavljuju redovito. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje više od tri i pol milijuna Europljana oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, među kojima čak 132 tisuće od melanoma.

Broj oboljelih od melanoma (na 100.000 stanovnika) varira od sjevernog dijela Europe do juga, a najveći broj oboljelih imaju skandinavske zemlje i Švicarska, kao posljedica naglog izlaganja suncu osoba svijetle puti. U skandinavskim zemljama zabilježen je najveći broj oboljelih od melanoma – do 55 njih na 100 tisuća stanovnika.

'Osobe koje se povremeno naglo izlažu UV zrakama, a ukoliko su još i svijetle puti, vrlo često pocrvene na suncu ili zadobiju opekline, čime uvelike povećavaju rizik za razvoj melanoma. Osobe koje se dugotrajno izlažu suncu zbog hobija, posla ili života na Mediteranu, u većem su riziku da će dobiti melanom na glavi i licu te različite tipove karcinoma kože, poput bazocelularnog i planocelularnog karcinoma', upozorava dr. Poduje.

Sve osobe koje spadaju u rizičnu skupinu za razvoj tumora kože moraju se posebno posvetiti zaštiti od sunca. U tu skupinu spadaju osobe izrazito svijete puti, tzv. fototip I i II, s plavom kosom i plavim očima, osobe koje imaju velik broj madeža ili tzv. sindrom displastičnih madeža, oni koji su već imali neki tip karcinoma kože ili u obitelji imaju oboljelog od melanoma te osobe koje su imunosuprimirane, naročito nakon transplantacije organa.

Mogu li preparati za zaštitu od sunca izazvati rak kože

Dermatologinja objašnjava kako preparati za zaštitu od sunca ne izazivaju rak kože, ali mogu povremeno izazvati alergijske reakcije, kao i ostali preparati za njegu koje redovito nanosimo.

'Pogrešna je percepcija ta da nas kreme s visokim zaštitnim SPF faktorom štite u potpunosti, stoga je europska regulativa takva da se SPF faktor veći od 50 ne označava. Takva, pogrešna percepcija može dovesti do posljedično većeg izlaganja UV zrakama, pod pretpostavkom da smo kompletno zaštićeni, te na taj način doprinijeti povećanom riziku od raka kože. Uvijek se napominje da su kreme za zaštitu samo dio pravilne fotoprotekcije koja podrazumijeva nošenje adekvatne odjeće i pokrivala za glavu te izbjegavanje direktnog sunca u najrizičnijem dijelu dana', kaže dr. Poduje.

Mnogi kreme za sunce sa zaštitnim faktorom poistovjećuju s proizvodima za samotamnjenje kože, a koji, upozorava dermatologinja, ne sadrže nikakvu zaštitu od UV zračenja.

'Njihova je uloga obojanost rožnatog sloja kože, a boja se odstranjuje njenim fiziološkim ljuštenjem. Takvi proizvodi mogu poslužiti ako želimo imati nešto tamniji ten, ali nisu zaštita od sunca', ističe dr. Poduje.