Promjene u životnom stilu mogu značajno pomoći u zaštiti mozga od demencije, pojma koji obuhvaća skup terminalnih bolesti mozga.

Najčešći oblik je Alzheimerova bolest, povezana s abnormalnim nakupljanjem amiloidnih i tau proteina u mozgu. Smatra se da značajan broj oboljelih nije dijagnosticiran.

Sve je češće i dijagnosticiranje demencije kod mlađih osoba, do 60 godina, čiji se simptomi često pripisuju krizama srednjih godina, uključujući promjene u ponašanju, agresivnost i prekomjernu konzumaciju alkohola. Iako rizik raste s godinama, stručnjaci naglašavaju da postoje jednostavni koraci za zaštitu zdravlja mozga, a sve počinje brigom o krvnim žilama.

Kontrola krvnog tlaka

Procjenjuje se da trećina odraslih u Velikoj Britaniji ima povišen krvni tlak, što povećava opterećenje srca i rizik od moždanog i srčanog udara. Liječnici upozoravaju da stalno povišene vrijednosti iznad 140/90 mmHg mogu ozbiljno oštetiti krvne žile u mozgu, povećavajući rizik od demencije.

Održavanje zdrave tjelesne težine

Pretilost povećava rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i određenih karcinoma, a povezana je i s demencijom. 'Studije sugeriraju da pretilost između 35. i 65. godine života može povećati rizik od demencije kasnije za oko 30 posto. Osobe s prekomjernom težinom češće imaju povišen krvni tlak i dijabetes, što su poznati faktori rizika,' pojašnjava dr. Harry Pritchard za Daily Mail.

Kontrola razine šećera u krvi

Više od četiri milijuna Britanaca ima dijabetes, a mnogi to možda ne znaju. Dijabetes tipa 2 posebno povećava rizik od srčanih bolesti i demencije jer oštećuje krvne žile u mozgu, dopuštajući ulazak toksičnih tvari i oštećenje živčanih stanica. Preporučuje se uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i održavanje zdrave težine.

Prestanak pušenja

Pušenje šteti krvnim žilama, srcu i plućima, što smanjuje dotok krvi i kisika u mozak. Dr. Pritchard naglašava: 'Prestanak pušenja može smanjiti rizik na razinu nepušača. Što ranije prestanete i dulje ostanete nepušač, bolje za zdravlje.'

Održavanje tjelesne aktivnosti

Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i određenih karcinoma te pomaže u prevenciji demencije. 'Nije nužno trčati maratone. Aktivnost uključuje i svakodnevne zadatke poput brze šetnje, čišćenja ili vrtlarenja. Fizička aktivnost poboljšava zdravlje srca i krvnih žila, što direktno koristi opskrbi mozga krvlju,' dodaje liječnik.