Jedna od najboljih hrvatskih sportašica svih vremena, Blanka Vlašić, gostovala je u Instagram prijenosu uživo kod kliničke psihologinje Danijele Ostojić, gdje su razgovarale o sve aktualnijoj temi – zaštiti djece u digitalnom prostoru. Razgovor je bio usmjeren na osvještavanje roditelja o posljedicama prekomjernog izlaganja djece javnosti, kako su naglasile, ‘bez osude i kritike’.

Ostojić, psihologinja s više od 15 godina iskustva u kliničkoj psihologiji i psihoterapiji, posljednjih je godina postala prepoznatljivo ime u regiji zahvaljujući projektu ‘Promijeni balkanska uvjerenja’, kojim nastoji otvoriti javni prostor za razgovor o mentalnom zdravlju. Na društvenim mrežama prati je više od 350 tisuća ljudi, a kroz predavanja i radionice gostovala je u brojnim gradovima regije i dijaspore, od Zagreba i Beograda do Beča i Münchena.

U fokusu javnosti

Blanka Vlašić je posljednjih tjedana ponovno u središtu medijske pozornosti, ponajviše zbog razvoda od belgijskog sportskog novinara Rubena Van Guchta, s kojim ima trogodišnjeg sina Monda.

Podsjetimo, krajem veljače, nedugo nakon što je objavljeno da se par razvodi, Van Guchtova sadašnja partnerica, spisateljica i producentica Charlotte Van Looy, objavila je na društvenim mrežama da čekaju dijete.

‘Pečat dugogodišnje ljubavi ne zahtijeva daljnja objašnjenja ni opravdanja. Molimo vas da za jednom poštujete i prihvatite naš do iznemoglosti ponavljan, nedvojbeno otrcan, ali ne i manje iskren 'bez komentara’, napisala je tada, dodavši da će negativni komentari biti uklonjeni, dok su čestitke dobrodošle.

'Ja sam odabrala javni život, a ne moje dijete'

Od rođenja sina Monda 2022. godine Vlašić je odlučila da na društvenim mrežama neće objavljivati fotografije na kojima se vidi njegovo lice. Time, kako je naglasila, želi zaštititi pravo svojeg djeteta na privatnost. Govoreći o vlastitom iskustvu javnog života, prisjetila se trenutka kada je kao tinejdžerica prvi put osjetila pritisak medijske pažnje.

‘Kad sam sa 17 godina, nakon svoje prve olimpijade i juniorskog zlata, preko noći postala medijska ličnost, tada sam se prvi put počela suočavati s naslovima izvučenima iz konteksta. Razni tračevi su dolazili do mene. Tada sam počela razmišljati: ovo je posao koji volim i želim raditi jer osjećam odgovornost prema svom talentu, ali s tim dolazi i određena težina. Biti pod povećalom javnosti nije uvijek ugodno’, rekla je Vlašić.

Dodala je kako je tada imala i drugačiji životni put na raspolaganju. ‘Završila sam srednju farmaceutsku školu. Mogla sam ići na fakultet i imati posao daleko od očiju javnosti. Ali osjećala sam odgovornost prema svom talentu. Voljela sam sport više od ičega i rekla sam si da ću s vremenom naučiti nositi se s tim’, kazala je.

Ipak, istaknula je da tu odluku nije donio nitko umjesto nje. ‘To je bila moja odluka. Nitko je nije donio za mene. A danas se govori da djeca s 13 godina mogu odlučiti žele li biti izložena na internetu. Mislim da je to prerano’, zaključila je Vlašić.

Djeca kao žrtve

Psihologinja Danijela Ostojić upozorila je da se posljedice digitalnog izlaganja djece često pokažu tek godinama kasnije. ‘Već sada u ordinaciji imam djecu koja se žale na vršnjačko nasilje jer su njihovi roditelji na neki način prezentirali njihov život u javnom prostoru’, rekla je.

Dodala je kako objavljivanje fotografija i sadržaja o djeci može otvoriti prostor za negativne komentare i manipulaciju informacijama. ‘Prikazivanje djece u javnom prostoru automatski povlači ono što se događalo i tebi: negativne komentare, izvlačenje iz konteksta, portale i novine. Ako odrasloj osobi nije ugodno čitati takve stvari, zamislite kako je djeci koja još nisu završila proces razvoja svoje ličnosti. Zaista ne vidimo mnogo pozitivnih aspekata u dijeljenju fotografija djece na internetu’, rekla je Ostojić.

Strahovi roditelja

Govoreći o roditeljstvu u digitalnom dobu, Vlašić je priznala da je tek nakon rođenja sina postala svjesna koliko su joj se promijenile perspektive.

‘Tek kad sam postala majka shvatila sam koliko sam strahova razvila. Sjećam se kako sam ja odrastala i znam da je to potpuno drugačije vrijeme od danas. Moje dijete mora odrastati u digitalnom dobu i ja ga pod svaku cijenu želim zaštititi’, rekla je.

Dodala je da ipak pokušava pronaći ravnotežu. ‘Znam da će se koristiti digitalnom tehnologijom i da će biti dio toga, ali nekako uvijek idem stavom: neka bude dijete koliko god može. Ako ja odlučim svoje dijete stavljati na društvene mreže, znači da ono već jest dio tog svijeta, a s druge strane možda ću mu zabraniti mobitel i društvene mreže do četrnaeste ili petnaeste godine’, rekla je Vlašić.

Psihologinja Ostojić zaključila je da ključ leži u umjerenosti. ‘Život je pitanje mjere. Nije dobro ići u krajnosti. Mi živimo u digitalnom dobu i nije dobra ideja djeci nešto potpuno zabraniti’, poručila je.