PREDSTAVLJANJE ČASOPISA

'Život umjetnosti' posvećen migracijama i ljubavi u vrijeme komercijalizacije

  • Autor: T.Ba/Hina
  • Zadnja izmjena 12.01.2018 09:45
  • Objavljeno 12.01.2018 u 09:45
tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: Život umjetnosti

Dva tematska broja časopisa 'Život umjetnosti' Instituta za povijest umjetnosti, broj 100 posvećen temi ljubavi koji je uredila glavna i odgovorna urednica Sandra Križić Roban, i broj 101 posvećen migracijama koji je uredila gostujuća urednica Ana Dana Beroš, predstavljena su 11. siječnja u Zagrebu

'U ruhu istrošenosti od prekomjerne upotrebe, riječ ljubav postala je nešto što nerijetko budi zazor. Stoga smo u eri postistine pokušali istražiti performative riječi ljubav koji sežu s onu stranu estradizacije, spektakularizacije i nadasve komercijalizacije', kazala je Sandra Križić Roban o broju 'Života umjetnosti' posvećenoga ljubavi

Teoretičarka i kritičarka Leonida Kovač kazala je da je 'Život umjetnosti' bio otvoren za sva pitanja umjetnosti, unutar koje su tijekom 20. stoljeća nastupile brojne i snažne promjene, i stalno bio spreman na davanje odgovora.

Budući se najveći takvi događaji u Hrvatskoj zbivaju izvaninstitucionalno, Institut za povijest umjetnosti, izdavač časopisa, jedna je od rijetkih institucija koja nije kaskala za umjetnošću, kazala je Leonida Kovač i naglasila da se to osobito može reći posljednjih 17 godina otkad časopis vodi Sandra Križić Roban.

Nataša Lah kazala je da se ljubav kao privatno pitanje i psihološke čudo promeće u 'Životu umjetnosti' u javno, filozofsko, etičko, teorijsko, kulturološko viđenje i reakcije na suvremenosti.

Aktualni broj 'Života umjetnosti' pod nazivom 'Trans/migrantnost: psihogeografije prijelaza' posvećen je fenomenu suvremenih migracija, kritički sagledavajući infrastrukturne, socijalne i prostorno-političke, kao i individualno-psihološke aspekte traumatičnih iskustava suvremenih ekonomskih i političkih migracija, odnosno, načine njihove medijacije posredstvom umjetničkog rada i suvremenih kustoskih praksi, rečeno je. 

Ana Dana Beroš se osvrnula na naslovnu fotografiju časopisa, 'Geotraumu' Matije Kralja, koja prikazuje smetlište odbačenih prsluka za spašavanje na sjevernom Lezbosu ujesen 2017. i kazala da to nije tek rana urezana u organsko tkivo stranim predmetom, niti je riječ o iskustvu pojedinca, nego o fizičkoj i materijalnoj stvarnosti u koju se upisuje cjelokupan zemaljski život, a ti su tragovi nagomilani i zapetljani unutar nas.

Poprišta koja su u javnom diskursu obilježena terminom 'izbjegličke krize', poput izbjegličkih logora, napuštenih pograničnih pustopoljina ili skrivenih groblja bezimenih, u bilježenju tog autora poprimaju značaj planetarne geotraume izvan atomiziranih, rascjepkanih iskustava i košmarnih uspomena.

U slijedu događaja u kojem su Grčka i Turska već postale 'zemlje odlagališta' europske zajednice, a tvrđava Europa prelijeva se na susjedne kontinente, fotografska bilježenja Matije Kralja podsjećaju nas da smo odgovorni tražiti i zamišljati, upravo kroz trenutačne i dugotrajne, beskrajne (geo)traume, mogućnosti novih (ko)egzistencija i društava otvorenih granica koja prihvaćaju drugost, kolektivnost i solidarnost, upravo sada i ovdje, kazala je Ana Dana Beroš.

Također, kazala je da časopis 'Život umjetnosti', kao ni srodni časopis 'Čovjek i prostor', nisu dobili nikakva financijska sredstva i podršku za svoju djelatnost za 2018. godinu.

O pojedinim stranama ta dva časopisa govorili su još izvršna urednica Sanja Horvatinčić, zatim Andrea Zlatar, Antonije Grgić, Irena Bekić i Duga Mavrinac, a prikazan je i sedamnaestominutni video rad Matije Kralja i Ane Dane Beroš 'Geotrauma'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 1

Prikaži sve
  • prckoo

    12.01.2018 10:28

    http://arhiva.nacional.hr/clanak/13304/sanja-filep-kriticarka-sandra-krizic-roban-prepisala-je-moj-doktorat

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi