Zajednički projekt Muzeja za umjetnost i obrt (MUO), Muzeja grada Skoplja i zagrebačkog Kulturno-informativnog centra Republike Sjeverne Makedonije otkriva do sada potpuno nepoznato fotografsko stvaralaštvo obitelji Arsovski koje svjedoči o vezama Hrvatske i Makedonije i nadopunjuje povijesti makedonske i hrvatske fotografije.

Kroz istraživanja arhiva, muzeja i privatnih ostavština u monografiji je rekonstruirana povijest obitelji i njihova uloga u razvoju fotografije u Makedoniji, a dijelom i tadašnjeg turbulentnog političkog vremena, društvenih, gospodarskih i političkih okolnosti. Većina ih prikazuje arhitekturu, spomenike Makedonije, makedonske narodne nošnje, etnografske teme, tradicijske običaje, poljoprivredne poslove, žetvu i studijske snimke.

Knjigu smo nazvali „U potrazi za fotografima Arsovskima” jer je to i bila prava potraga koja je počela prije tri godine kada je Dejan Kršić, priređujući monografiju o najpoznatijem članu te obitelji, grafičkom dizajneru Mihajlu Arsovskom, dobio na uvid fotografije iz njihove obiteljske ostavštine, rekla je Iva Prosoli, autorica i urednica monografije, voditeljica Zbirke novije fotografije MUO-a.

Tijekom istraživanja s kolegicama iz Makedonije prošla je niz arhiva i razgovarala s brojnim stručnjacima i kustosima kako bi se rekonstruirala priča o toj fotografsko-umjetničkoj obitelji, ocu i djedu pionira grafičkog dizajna u Hrvatskoj, koji su u Skoplju do kraja Drugog svjetskog rata, a zatim u Zagrebu od 1947. držali fotografsku radnju Elektrofot.

Prosoli je ocijenila kako je riječ o izuzetno kvalitetnim fotografijama koje odaju rad vrhunskih profesionalnih fotografa čije djelovanje ranije nije bilo obrađeno ni u hrvatskoj, niti u makedonskoj povijesti fotografije, a nisu bili poznati niti podaci o točnom razdoblju njihova djelovanja, osnivanju, rasponu djelatnosti, kao ni o suradnicima, naručiteljima ili izložbama na kojima su sudjelovali.

Prvi poznati član obitelji, fotograf i učitelj Vasil Pop-Arsov, početkom 20. stoljeća u centru Skoplja otvara fotografski atelijer, kojega 1926. nasljeđuju sinovi Konstantin i Vladimir, a početkom 30-ih otvaraju još jedan - Elektrofot. Nakon Drugog svjetskog rata Konstantin s obitelji seli u Zagreb i otvara fotografsku radnju istog imena koju vodi do 1957.

Povijest Skoplja i duh makedonskog naroda

Tatjana Gjorgjiovska, autorica i kustosica savjetnica iz Muzeja grada Skoplja rekla je kako su im pronađene fotografije probudile znatiželju jer imaju dokumentarnu vrijednost i nisu važne samo za povijest Skoplja nego pokazuju i duh makedonskog naroda.

Olivera Džartovska Tačevska, autorica i kustosica u Muzeju grada Skoplja, rekla je kako te fotografije pokazuju kako je grad tada disao, a napravljene su u pozitivnoj atmosferi romantičarskog nacionalizma kako bi se učilo o narodnoj djelatnosti i svakodnevici. „Najviše me nadahnula kompozicija studijske fotografije koje predstavljaju ženu u njezinoj punoj ljepoti, uz tada najbitnije rekvizite vezane uz dom u kojem je žena imala glavnu ulogu”, dodala je.

Recenzent knjige Hrvoje Gržina naglasio je kako je ovo prvi put da je na jednom mjestu okupljeno sve o toj temi, o dvije generacije oca i sina, te trećoj koja je sačuvala taj materijal uspješno do danas i pomogla da rekonstrukcija bude što je moguće potpunija.

„Motivi njihovih fotografija su beskrajno zanimliivi za stručnjake razičitih područja i zaljubljenike u različite stvari, društvena događanja, arhitekturu, narodne nošnje što su oni fotografski bilježili kroz više desetljeća”, ustvrdio je

Dejan Kršić, autor predgovora i dizajner knjige, rekao je da je sve krenulo kada je odlučio napraviti knjigu o dizajnerskom radu Mihajla Arsovskog, što se odužilo, no nakon što je Arsovski umro njegova kći ga je zamolila da pogleda što je ostalo u njegovoj sobi i tada je pronašao dvije kutije. „Jedna od tih kutija sada je i na naslovnici monografije, a mi smo konačno dobili priliku provjeriti sve ono o čemu je Arsovski govorio kroz mnoge anegdotalne priče”, dodao je.

Najveći broj fotografija u obiteljskom je vlasništvu, dio se čuva u Muzeju grada Skoplja, dok se nekoliko fotografija nalazi u Makedonskom centru za fotografiju.

Izložba je realizirana u sklopu programa obilježavanja 145. godišnjice MUO, a bit će otvorena do 10. studenog.