INTERVJU: OGNJEN ČALDAROVIĆ

'Zagreb će dugo navoditi kao primjer izvrnute logike'

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 13.04.2011 11:54
  • Objavljeno 13.04.2011 u 09:42
Garaža u Varšavskoj (1)

Garaža u Varšavskoj (1)

Izvor: Cropix / Autor: Bruno Konjevic / CROPIX

Sa sociologom grada Ognjenom Čaldarovićem razgovarali smo u povodu izlaska njegove nove knjige 'Urbano društvo na početku 21. stoljeća' o aktualnim urbanističkim problemima u Zagrebu te doznali po čemu je Zadar poseban u kontekstu razvoja hrvatske obale

Urbana sociologija je, u kontekstu brojnih aktualnih događanja, sada više nego ikad pozvana dati tumačenja urbanih fenomena. Knjiga koja pak nudi odgovore na brojna pitanja o kojima se posljednju godinu-dvije raspravlja u hrvatskoj javnosti jest 'Urbano društvo na početku 21. stoljeća', sociologa Ognjena Čaldarovića, inače profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Što je javni interes? Što je javni prostor? Ako vas zanimaju odgovori na ta pitanja, možete ih naći u Čaldarovićevoj knjizi koju je izdala kuća Jesenski & Turk. Na primjeru Zagreba autor raspravlja o mnogim ključnim dilemama daljnjeg širenja procesa urbanizacije te u tom smislu problematizira tekuće procese rekonstrukcije starijeg dijela grada, analizira smisao i perspektive visoke izgradnje. Važna tema knjige su i socijalni značaj javnih prostora u suvremenom gradu, aspekti privatizacije javnih prostora te problemi korporacijske izgradnje koja dovodi do sve značajnijeg sužavanja prostora javnosti, javnog i slobodnog u suvremenom gradu. U razgovoru za tportal profesor Ognjen Čaldarović osvrnuo se i na nedavno otvaranje novog šoping centra na Cvjetnom trgu, kao i na građanske prosvjede koji su pratili projekt Tomislava Horvatinčića.

ffzg.hr

ffzg.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Ognjen Čaldarović
U svojoj knjizi 'Urbano društvo na početku 21. stoljeća' vrlo jasno kažete što je javni interes, odnosno javni prostor. Možete li definirati te pojmove oko kojih je u posljednje vrijeme mnogo rasprave u javnosti?

Javni interes predstavlja zajednički stav zainteresiranih građana o tome što je to 'dobro' za grad. Te građane predstavljaju predstavnici u Gradskoj skupštini, a oni u sebi reprezentiraju interese različitih 'aktera' i predstavnika civilnog sektora. Javni interes je u nekom smislu interes svih, a ne pojedinaca, grupica ili ljudi bliskih vlasti. Javni prostor, kao izraz stvarnog urbanog života, predstavlja nekomercijalan prostor opremljen za visoku razinu upotrebnih vrijednosti grada kao društvenog prostora. Javni prostor koji je pod režimom restrikcija i izbornosti pristupa nije stvarni javni prostor, nego lažni prostor koji samo stvara iluziju participacije i mogućnosti da grad koriste svi građani.

Ispunjava li projekt Tomislava Horvatinčića uvjete da bi se moglo smatrati da je od javnog interesa? I je li prolaz u novootvorenom šoping centru javni prostor?

Projekt je jednostavno novi trgovački centar, ali ovaj put u centru grada. Sumnjam da je ičiji javni interes bio da se na navedeni način 'preuredi' - revitalizira ili samo zapravo rekonstruira novom gradnjom - Cvjetni trg. Posebno sam jako skeptičan u vezi s time da je 'javni interes' građana izgradnja javne megakomercijalne garaže u pješačkom središtu grada – mislim da će Zagreb biti dugo godina navođen kao čudan primjer potpuno izvrnute logike očuvanja središta grada ponovnim uvođenjem automobila u pješački centar grada!

Kako komentirate događanja oko otvaranja Cvjetnog prolaza, s jedne strane prosvjednike, s druge ljude željne šopinga, a između njih zaštitari i interventna policija? Jeste li i vi ovih dana prošetali od H&M-a, ispred kojeg su ljudi čekali i po pola sata u redu da uđu? Koji su vaši dojmovi u vezi sa svim time?

S jedne strane, radi se o konceptu gentrifikacije u kojoj se mijenja socijalna struktura stanovništva određenog dijela grada, pa se pozvana publika klasificirala u 'viđene', 'važnije' i 'posebne'. No, radi se samo o jednom od lanaca roba u jednom centralno smještenom trgovačkom centru. Sada se mnogo toga može kupiti i u Zagrebu, a ne Grazu, Villachu, Beču... Prosvjednici su ispravno nastavili senzibilizirati javnost na niz propusta i globalnih promašaja (pa i gluposti u planiranju grada!), a naši ljudi – željni senzacija i potrošnje – jedva su čekali da i oni 'konačno' mogu vidjeti što se to krije iza velebne staklene fasade!

Čini se da je jedna od novosti zagrebačkog urbanog života postalo i ulično prosvjedovanje. Mnogi zaboravljaju da su demonstracije skoro svakodnevna pojava mnogih europskih gradova (Berlin, Pariz itd.) i da tamo nitko ne govori o rušenju ustavnog poretka ili vlasti, kako se kod nas često zna reagirati kad građani izađu na ulice. Zašto je to tako, čemu toliki otpor prosvjedima u određenim slojevima hrvatskog društva?

Prosvjedi su legitiman oblik izražavanja protesta – u ovom slučaju generaliziranog otpora protiv društva koje pokazuje znakove vrlo sporih promjena i strukturnih karakteristika koje vrlo mnogo odudaraju od ideala demokratskog sistema. Moglo bi se reći da je mnogo građana 'protiv', ali zapravo ne zna kamo uputiti protest.

Jesu li prijepori oko Varšavske izdvojen slučaj ili možemo očekivati da se takve stvari počnu događati češće u Hrvatskoj? Koliki je problem što se s velikim građevinskim projektima - većinom opravdano, kako su pokazale brojne afere - u javnosti povezuje korupcija? Tj. kakav urbani razvoj možemo očekivati ukoliko je obilježen pogodovanjem i mitom te kršenjem propisa?

Ukoliko se ne promijeni način izbora lokacija za urbanu revitalizaciju, ukoliko se vrlo jasno je odredi što znači pojam revitalizacija i rehabilitacija urbanih situacija, ukoliko se ne nađu i primijene jasni kanali obuzdavanja privatnih poduzetnika i njihovih komercijalnih apetita, vjerujem da će doći do novih protesta. Naime, u Zagrebu, kao i drugdje u Hrvatskoj, urbano planiranje se povuklo, a njega je zamijenilo tzv. projektno, lokacijsko pa i točkasto planiranje podvrgnuto diktatu privatnih poduzetnika koji zahtijevaju odgovarajuće dimenzije objekta, gustoću, oblik i položaj. U gradu se sve više događa ono što nazivamo 'diznifikacija'.

ffzg.hr

ffzg.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal


Što bi zapravo za jedan grad poput Zagreba trebao biti generalni urbanistički plan? Mislite li da se zagrebački GUP prečesto mijenja?

GUP bi, kao što je nekada i bio, trebao biti opći dogovoreni okvir razvoja grada, s jasnim smjernicama za budućnost. Njegova je uloga čestim mijenjanjima i sama vrlo degradirana – pitanje je, naime, koje su to strategijske orijentacije razvoja Zagreba s obzirom na upotrebu zemljišta, aktivnosti, funkcije? O tome se sve manje razmišlja, a sve se više povlađuje privatnim investitorima koji žele oploditi svoj kapital.

Jedna od stvari koje tematizirate u svojoj knjizi je i izgradnja nebodera. Hoće li Zagreb imati svoj city?

Izgradnja nebodera predstavlja poseban problem, pa i u Zagrebu. Svi su neboderi na svoj način slični, ali se pokušavaju reprezentrati kao ikonički objekti s unaprijed nadjevenim imenima i pretpostavljenim atraktivnim simboličkim funkcijama i izgledom. Mislim da 'zagrebački city' već postoji - u svim svojim dimenzijama (radna mjesta, posebni, simbolizirajući objekti, 'nove urbane ikone'), a je li on baš nužan i potreban, odlučit će vrijeme. Svakako se može konstatirati da nijedna od pretpostavki razumnog odlučivanja o tome koje sve uvjete treba ispuniti da se izgradi neki poslovni objekt – neboder – nije bila razmotrena.

Kako stvari poput izmještanja šoping centara, gradnje nebodera i slično utječu na kvartovsku kulturu Zagreba?

Kvartovska se kultura gubi velikim zahvatima izgradnje. Poznati teoretičar informatičkog društva i globalne urbanizacije Manuel Castells raspravlja o bitnom značaju 'prostora mjesta' kao onom dijelu urbane strukture gdje ljudi zapravo žive, posvajaju prostor i obilježavaju ga. Ujednačavanje urbanih krajolika posvuda sličnim objektima može lako dovesti do toga da i za Zagreb jednog dana kažemo da je vrlo sličan ostalim gradovima. Kako izgleda današnja zagrebačka vizura? Što je ostalo specifično baš za Zagreb? Zgrada Hypo banke na Slavonskoj aveniji? Tamni toranj na Sveučilišnoj aleji? Budući 'twin neboder' a la Patronas u zapadnom dijelu grada? To je Zagreb?

Kakav je vaš stav u vezi s razvojem hrvatskog turizma i gradnjom na jadranskoj obali? Je li to dvoje nužno povezano?

Turizam bi u nas trebao slijediti kvalitetu naših osnovnih vrijednosti koje su sadržane u ljepoti i vrijednosti krajolika, prirode kao takve, ambijentalnosti i ponude koja ne smije biti turistificirana, nego autentična. Naš turizam ne smije graditi sliku o svojoj poželjnosti kroz povećanje stupnja i vrsta atrakcija. Megaprojekti, golf igrališta, megamarine, druge atrakcije sigurno nisu nešto što je tipično za nas. U tom smislu, mislim da se ne smijemo povoditi za drugim zemljama koje su – razvojem internacionalnog turizma – gotovo uništile prirodnu osnovicu na kojoj on počiva, a razvile su nauštrb nje gomilu atrakcija koje možete naći bilo gdje u svijetu.

Detaljno pišete o Zadru i urbanističkim promjenama koje su se proteklih godina dogodile u tom gradu? Može li Zadar predstavljati model urbanog razvoja gradova na jadranskoj obali?

Zadar je jedan od naših najljepših gradova na obali. Prema našim nalazima, on je dosegnuo jedan stupanj urbanizacije koji zahtijeva revalorizaciju vrijednosti daljnjeg razvoja. Odmjeren broj stanovnika bogata prošlost i kulturno-povijesno naslijeđe te prirodni ambijent čine te pretpostavke posebno vrijednima. Zbog toga mi se čini da je moguće Zadar uzeti kao paradigmatički primjer srednjeg grada s velikim potencijalima za kvalitetan život i turistički razvoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi