Ruski predsjednik Vladimir Putin obožava osobno demonstrirati poslovicu o zdravom duhu u zdravom tijelu, pa je tijekom godina prezentirao svoj mišićavi torzo toples na konju ili u džudo borbama, s obzirom na to da je nekoć kao agent KGB-a postao majstor ove borilačke vještine. No, Vladimir Putin je i strastveni čitatelj knjiga, što je malo manje poznata činjenica u vezi ovog poslovično zatvorenog političara, a tko su mu omiljeni autori, saznao je Frankfurter Allgemeine Zeitung

Putin je tako nedavno u svojem govoru pred Dumom citirao konzervativnog ruskog filozofa s početka 20. stoljeća Nikolaja Berdjajeva (1874–1948) i njegova kolegu po uvjerenjima Ivana Iljina (1883–1954), koji su trenutno među omiljenim autorima ruskog predsjednika.

Dapače, Putin ne samo da detaljno iščitava Berdjajeva i Iljina, nego njihove knjige dijeli i svojim najbližim suradnicima u Kremlju, inzistirajući da ih pročitaju. Tako su kao novogodišnje poklone Putinovi suradnici dobili 'Naše zadatke' od Iljina, Berdjajevu 'Filozofiju nejednakosti' i 'Opravdanje dobroga' Vladimira Solovjova (1853 - 1900), inače pravoslavnog mistika koji se ipak okrenuo zapadnim vrijednostima.

Njihova djela Putina inspiriraju na političke odluke, a ironično je kako su spomenuti bili protjerani iz sovjetske Rusije 1922., kao putnici poznatog 'Broda filozofa' na koji su komunisti smjestili reakcionarne intelektualce i poslali ih izvan zemlje.

Ruski predsjednik je pak postao toliki obožavatelj Iljina da je prije devet godina organizirao prenošenje njegovih posmrtnih ostataka iz Švicarske, gdje je prvotno pokopan, u Rusiju, gdje je uz sve počasti sahranjen u moskovskom manastiru Donskoj. Iljinovi 'Naši zadaci' uvršteni su i kao obavezna stranačka lektira za članove Putinove stranke Jedinstvena Rusija.

Na noćnom ormariću ruskog predsjednika nalazi se i jedan esencijalni filozof zapadnog kulturnog kruga, Immanuel Kant (1724-1804), čiji je rodni Koenigsberg danas Kaliningrad i dio ruske države.

Tako je Vladimir Putin tijekom svojeg nedavnog posjeta toj ruskoj enklavi među baltičkim državama, ekstenzivno citirao autora 'Kritike čistog uma', a napose njegovo djelo 'O vječnom miru', koje se smatra jednim od prvih pokušaja artikuliranja paneuropske ideje i ujedinjenja kontinenta. Ipak, Frankfurter Allgemeine Zeitung ironično zaključuje da 'događaji proteklih mjeseci daju naslutiti kako Putin ipak nije sljedbenik Kanta'.