'Ta je obljetnica povod za retrospektivnu prezentaciju njegove grafičke umjetnosti, rekapitulaciju vrijednosti, ljepote i sjaja toga opusa u instituciji za koju je stvarao, u kojoj je izlagao, koju je zadužio i obilježio svojim djelovanjem', rekla je autorica koncepta izložbe Slavica Marković.

Iako je izlagao na svim izožbama jugoslavenske grafike dosad još nije samostalno izlagao grafike u Kabinetu grafike, dodala je.

Ostvaren tijekom pola stoljeća kontinuiranog rada, opus grafike respektabilno je poglavlje hrvatske grafičke umjetnosti u mediju serigrafije i nezaobilazna dionica europske moderne grafike, ustvrdila je Marković, napomenuvši kako je riječ o važnom poglavlju njegove umjetnosti, samodostatnoj cjelini koja nastaje periodički, bez velikih intervala te u nizu problemski prezentiranih cjelina, grafičkih mapa i serija.

Kao osobito područje njegova umjetničkog stvaralaštva izdvojila je grafiku realiziranu tehnikom serigrafije, koja je područjem njegova interesa postala nakon što je ostvario kapitalna slikarska djela exatovskog i postexatovskoga perioda, od 1951.-1957., a u skladu s bauhausovskim načelima socijalizacije umjetnosti trebalo učiniti dostupnim široj javnosti.

Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti, rekla je kako je povijest MSU-a dugo vezana uz život i stvaralaštvo Ivana Picelja, 'koji je godinama oblikovao publikacije i vizualni identitet tog muzeja', a u fundusu se čuva niz njegovih radova te se sada obrađuje arhiv koji je donirala njegova kći i koji će biti predstavljen u rujnu ove godine.

Picelj je bio posebna osoba koja je tihom, ali snažnom prisutnošću utjecala na umjetničku scenu, ali i na sve koji su ga poznavali, aktivno se uključivši u rad svih muzejsko-galerijskih institucija s kojima je radio, istaknula je Pintarić.

Podsjetila je da je cijeli život bio vjeran geometrijskoj apstrakciji i postulatima avangarde, s težnjom da umjetnost promijeni svijet, a među prvima je u Europi shvatio da budućnost umjetnosti leži u povezivanju umjetnosti i znanosti, što je pokazao svojim svjetlosnim objektima.

Ivan Picelj (Okučani, 1924.-Zagreb, 2011.) prekinuo je studij na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, kako bi radio kao samostalni umjetnik. S grupom umjetnika i arhitekata 1951. osnovao je grupu Exat 51, a jedan je i od idejnih začetnika međunarodnog pokreta Nove tendencije kojega je aktivno promicao. Gradio je objekte, organizirao izložbe, dizajnirao plakate, kataloge i publikacije. Predstavnik je zagrebačke serigrafije koja je pod okriljem Branka Horvata stasala u Zagrebu početkom sedamdesetih i razvila se do europskih razmjera.

Tiskao je jedanaest grafičkih mapa i serija, izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, a radovi mu se čuvaju u domaćim i svjetskim muzejima, galerijama i zbirkama.

Njegova retrospektiva u Kabinetu grafike HAZU bit će otvorena do 20. svibnja.