U 87. GODINI

Umro poznati slikar Ivan Picelj

ivan picelj

ivan picelj

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL

Osnovao je grupu EXAT-51 i Studij za industrijsko oblikovanje, a pamtit ćemo ga po specifičnom, apersonalnom smjeru geometrijske apstrakcije
Davor Pongrascic/Ivica Pejic

Davor Pongrascic/Ivica Pejic

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongrascic/Ivica Pejic

Veliki hrvatski slikar Ivan Picelj preminuo je u snu u 87. godini, potvrđeno je iz Muzeja suvremene umjetnosti.

Rođen je 1924. godine u Okučanima, a slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Svoju prvu samostalnu izložbu organizirao je 1952. i od tada sudjeluje na brojnim samostalnim i skupnim izložbama širom svijeta.

Jedan je od osnivača proslavljene grupe EXAT-51 i Studija za industrijsko oblikovanje (SIO). Picelj je 1955. u Zagrebu organizirao prvu izložbu industrijskog dizajna.

Razvio je specifičan, apersonalni smjer geometrijske apstrakcije u hrvatskom slikarstvu po kojem ćemo ga pamtiti.

Ivan Picelj je dobitnik nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo 2001. godine. Na stranicama Hrvatskog dizajnerskog društva dostupan je cjeloviti tekst povjesničarke umjetnosti Jasne Galjer koja navodi da je bez Piceljevog udjela nemoguće je zamisliti inicijalne izložbe dizajna u ovoj sredini, od njegovog predstavljanja na XI. milanskom triennaleu 1957. do 1. i 2. zagrebačkog Triennalea (1955. i 1959.), postave izložbenih paviljona za velike svjetske izložbe (Beč, Hannover, Stockholm, Torino, Chicago) kao što je bez njegovih antologijskih plakata, opreme knjige, časopisa, revija i vizualnih identiteta koji u kulturi vizualnog komuniciranja na ovim prostorima znače revolucionarne pomake nemoguće razumjeti tradiciju i suvremenost modernizma.

'Picelj je vodeći predstavnik tog na žalost često zanemarivanog kontinuiteta, u čijem je žarištu nasljeđe konstruktivizma i konkretizma u transponiranju nasljeđa bauhausovske estetike posredstvom New Bauhausa i Hochschule für Gestaltung u duhu proznanstvenih vizualnih istraživanja. Na najbolji način ta se cjelovitost oblikovnog, metodološkog i semantičkog sustava očituje u mediju plakata, u rasponu od ranog egzatovskog  apstraktnog geometrizma preko tipografskih i rješenja zasnovanih na protuteži pikturalnog i verbalnog znaka do multipliciranja modularnih programiranih struktura pomicanjem osnovnih plastičkih jedinica (kvadrat, krug)', piše Galjer.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi