Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ovog će vikenda publici predstaviti prvo izdanje Kazališnog pop-up muzeja. Ovaj novi, kulturni projekt, inovativan je spoj kazališne umjetnosti i muzejske prezentacije u kojem publika kazalište može doživjeti na posve nov način – interaktivno i dinamično. Prvi smo imali priliku zaviriti u HNK Zagreb nekoliko dana prije službenog otvorenja koje je planirano za 3. svibnja 2025. godine.

Iva Hraste Sočo, intendantica HNK Zagreb i producent najveće kazališne kuće u Hrvatskoj, Mario Gigović, u suradnji s Martinom Petranović osmislili su koncept ovog kulturnog projekta, a autorica izložbe je Mihaela Devald Roksandić.

Prvo izdanje Kazališnog pop-up muzeja

Teatrologinja Martina Petranović, autorica postava pop-up muzeja, iz Odsjeka za kazalište, književnost i glazbu HAZU, izjavila je kako je ovaj projekt nastao u sinergiji, te da mu je cilj zainteresirati javnost za nešto drugačiji doživljaj kazališta.

“Ideja nacionalnog kazališnog muzeja stara je koliko i HNK Zagreb. Još je Dimitrije Demeter u 19. stoljeću razmišljao ozbiljno o tome jer je shvatio i razumijevao važnost pohranjivanja i izlaganja kazališne građe. Ovo, naravno, nije nacionalni kazališni muzej, nego pop-up muzej, ali može biti dobar korak ka tome“, rekla je Petranović za tportal.

Nije, kako kaže Petranović, riječ samo o memoriji i očuvanju memorije, nego potenciranje daljnjeg razvoja kazališta.

Projekt koji će trajati tijekom cijele godine

“Mi smo naš pop-up muzej zamislili kao projekt koji će trajati tijekom cijele godine i imati izložbe različite kazališne tematike. Bilo da je riječ o aktualnom kazališnom repertoaru, obljetnicama ili memoriranju i komemoriranju osoba ili događaja iz bogate povijesti HNK Zagreb i hrvatskog kazališta uopće ili predstavljanju same kazališne građe, tema suvremenog kazališnog života“, dodaje Petranović.

Dok ne dođe do utemeljenja nacionalnog kazališnog muzeja, ovaj pop-up muzej predstavlja veliki iskorak.

“Važan je ovo korak jer ćemo se baviti kazališnim temama, umjetnicima, ali i iskazati potrebu očuvanja kazališne građe, predstavljanja različitih kazališnih profesija“, dodaje.

Hraste Sočo: Pop-up muzej izložbom povezuje snagu umjetnosti i sjećanja

U subotu 3. svibnja, tako će na nekoliko lokacija unutar HNK Zagreb predstaviti prvu izložbu ovog Kazališnog pop-up muzeja koja se sastoji od dva „kraka“: baleta Giselle i sjećanja na raketiranje HNK Zagreb u Domovinskom ratu 1995. godine.

Intendantica HNK Zagreb, Iva Hraste Sočo, naglašava u razgovoru za tportal kako „prvo izdanje Kazališnog pop-up muzeja izložbom povezuje snagu umjetnosti i sjećanja podsjećajući nas da je kazalište mjesto žive emocije“.

“Dok balet Giselle simbolizira ljepotu, predanost i bezvremensku ljubav, izložba o raketiranju Zagreba kad je pogođen i HNK u Zagrebu, podsjeća na hrabrost i otpornost kazališta i umjetnika u najtežim trenucima“, kazala je Hraste Sočo.

Upravo je izložba Giselle, posvećena baletnoj umjetnosti vezana uz obilježavanje dvjestote izvedbe u sklopu 130. obljetnice zgrade HNK-a u Zagrebu, dokaz kako se tradicija, po onoj Eliotovoj, ne nasljeđuje, nego osvaja.

Giselle je više od stoljeća jedan od najpopularnijih baleta u zagrebačkom HNK-u

Prva izvedba baleta Giselle u HNK Zagreb bila je 1897. godine, i to samo dvije godine nakon otvorenja nove zgrade kazališta. Uz Orašara i Labuđe jezero jedan je od najpopularnijih i najizvođenijih baleta u zagrebačkom HNK-u.

Petranović naglašava kako su izložbom prikazali 'hod' baleta Giselle u HNK-u Zagreb.

Autentični kostimi

“Kroz osnovne teme vezane za sam balet, odnosno, romantični balet, prikazan je razvoj plesa na špici i druge baletne tehnike bez kojih je danas balet nezamisliv. Skrenuli smo pozornost na važne kazališne umjetnike koji su nastupili, od balerina, baletana, koreografa. Neki od prvaka HNK Zagreb i brojnih inozemnih gostiju nastupali su prominentnim ulogama u tom baletu“, dodaje Petranović. U okviru samog postava publika će moći vidjeti i niz autentičnih kostima iz tog baleta od kojih su neki stari i do stotinu godina.

Dubrovnik, Osijek, Šibenik, Zagreb: Niz napada na hrvatske teatre tijekom Domovinskog rata

Drugi dio izložbe kojom HNK Zagreb, između ostalih programa, slavi 130. obljetnicu nove zgrade, posvećen je komemoriranju raketiranja zgrade HNK Zagreb 3. svibnja 1995. godine. U tom napadu srpskih snaga koji je naredio Milan Martić, haški osuđenik,u znak odmazde za Vojno-redarstvenu operaciju Bljesak, raketiran je Zagreb. U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno najmanje 200 civila. Osim zgrade HNK Zagreb, raketirani su i Dječja bolnica u Klaićevoj ulici, Akademija dramske umjetnosti, Zrinjevac, Zračna luka Pleso.

Napad na HNK Zagreb bio je napad na kulturni i nacionalni identitet Hrvata, ali i europsko naslijeđe

“Ovo je naš način da skrenemo pozornost na taj događaj iz Domovinskog rata kada su, između ostalih, ranjeni i naši plesači – njih sedamnaest, a koji su radili na jednom međunarodnom projektu, i to drugog dana nakon početka proba. Riječ je o projektu Donauballett koji je počeo postavljanjem koreografije Krzysztofa Pastora, s ansamblom koji je, uz zagrebačke plesače, ugostio i mlade snage europskih kazališta. Jedna eksplozivna naprava propala je kroz stakleni krov baletne dvorane i eksplodirala, ozlijedivši pritom 17 umjetnika među kojima je bio i sam Pastor, dugogodišnja baletna majstorica HNK-a Božica Lisak te ravnateljica Baleta Almira Osmanović“, podsjeća Petranović.

Ovom izložbom žele, kako navodi Petranović, podsjetiti i na stradanja i napade drugih kazališta u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata.

“Još prije raketiranja HNK Zagreb, stradala su brojna hrvatska kazališta. HNK u Osijeku, HNK u Šibeniku, izvedbeni prostori kazališta u Dubrovniku. Promatramo ovu izložbu i u tom kontekstu: napad na kazalište, napad na amblem i jedan od simbola kulturnog i nacionalnog identiteta. A budući da je samu zgradu HNK Zagreb sagradio bečki atelje Fellner i Hemler, taj se napad može sagledavati i kao napad na europsko kulturno naslijeđe. I to osobito ako uzmemo u obzir da su naši plesači tako brutalno prekinuti u jednom međunarodnom projektu koji je trebao obilježiti tradicije brojnih europskih kultura“, dodaje Petranović.

Međunarodna je javnost, podsjeća Petranović, bila zgrožena tim brutalnim činom ratnog nasilja, kao i u slučaju napada na Dubrovnik.

“Tih je dana svijet bio istinski zgrožen. Stizala su pisma potpore iz cijelog svijeta, kazalištu, umjetnicima, plesačima. Dva takva pisma bit će prikazana na izložbi. U Zagrebu je nekoliko mjeseci nakon raketiranja praizveden balet odnosno 'Glazba za ples' koji je bio brutalno prekinut“, dodaje.

Europske zemlje imaju nacionalne kazalište muzeje

Cilj Kazališnog pop-up muzeja je, zaključuje Petranović, predstaviti kazališni život u cijelosti, ali i potaknuti osnivanje Nacionalnog kazališnog muzeja.

“Veliki broj europskih država ima svoje nacionalne kazališne muzeja, a u nekima veća kazališta imaju svoje muzeje i postave u izložbenim prostorima. Praksa je da se u tim kazališnim prostorima povremeno ili privremen prikazuju izložbe, u nekima poput milanske La Scale izložbeni program i postav traje cijelu godinu“, dodaje.

Vjeruje da će ovaj projekt omogućiti posjetiteljima upoznaje s različitim aspektima kazališne tematike.

“Ovo je prvi put da se pop-up javlja kao projekt koji će trajati kontinuirano i biti dijelom svakodnevnog kazališnog života. Najvažnije nas tek čeka – nacionalni kazališni muzej“, zaključuje.