Ministarstvo kulture i medija naziva obnovu kulturne baštine nakon potresa 'generacijskim pothvatom'. U obnovu više od 500 zgrada uloženo je oko 1,7 milijardi eura, no pojedini primjeri iznova otvaraju pitanje kvalitete izvedenih radova. Arhitekt Damir Ljutić zasad ne vidi dramatične propuste, ali upozorava da će pravi sud dati vrijeme, dok arhitektica i konzervatorica Zrinka Paladino na primjeru Kuće Markulin na Ribnjaku upozorava da problem seže i izvan zgrada kulturnih ustanova
Brojke Ministarstva kulture i medija bilježe rekordna ulaganja te stotine završenih radova na institucijama kulture i objektima kulturne baštine diljem Hrvatske, no pitanje stvarne kvalitete izvedbe i dalje je otvoreno.
vezane vijesti
Iz Ministarstva kulture i medija za tportal kažu da su u posljednjih deset godina, a posebno nakon potresa, Vlada RH i Ministarstvo provodili 'generacijski pothvat obnove kulturne baštine, uključujući muzeje' te da je 'riječ o stotinjak objekata čija je obnova financirana nacionalnim ili sredstvima Europske unije'.
U Gradu Zagrebu i sedam županija dovršena je, kako navode iz Ministarstva, obnova više od pedeset muzeja, zbirki i čuvaonica stradalih u zagrebačkom i petrinjskom potresu te je za obnovu više od 500 zgrada angažirano oko 1,7 milijardi eura, od čega 400 milijuna za obnovu muzejske infrastrukture.
Obnova se zahuktala nakon sporog početka
'Kad govorimo o konstrukcijskoj i cjelovitoj obnovi, sva sredstva osigurala je Vlada RH putem Ministarstva kulture i medija kroz sredstva EU-a i sredstva nacionalnog proračuna. To se odnosi na sve objekte u Gradu Zagrebu i susjednim županijama. Konačni iznos sredstava bit će moguće iskazati kad se završi opremanje muzeja i kad se obnova nakon potresa u potpunosti okonča. Iznos će se posebice povećati u Gradu Zagrebu, u kojem se obnavlja ne samo najveći broj muzeja, nego je istodobno riječ o najzahtjevnijim i najvećim projektima, poput Muzeja Mimare, Gliptoteke i Muzeja za umjetnost i obrt', navode.
Arhitekt Damir Ljutić za tportal ističe da se dugo odugovlačilo s početkom obnove, no kada je jednom krenula, radovi su se zahuktali.
'Cijene su otišle u nebo, većina obnovljenih zgrada je korektno obnovljena, nema za sada dramatičnih i očiglednih propusta, ali kao i uvijek – vrijeme će pokazati. Zato je potrebno čuvati dokumentaciju, zlu ne trebalo', kaže Ljutić.
Fleke na Džamiji: Bez analize je prerano za zaključke
Ipak, fleke koje su se pojavile na zagrebačkoj Džamiji, odnosno Domu Hrvatskog društva likovnih umjetnika, izazvale su brojne reakcije. Ljutić ističe da je 'potrebno utvrditi od čega nastaju te, ako je to sušenje ili čišćenje materijala, pa je pojava fleka jednokratna epizoda, onda je to u redu'.
Međutim, upozorava, 'ako su 'fleke' rezultat loše impregnacije, prodora vode s krovišta ili nekog drugog tehničkog propusta, onda je to ozbiljan problem koji će tražiti sanaciju i neugodno je u najmanju ruku i za izvođača i naručitelja'.
Iz Ministarstva kulture i medija ističu da od početka financijski i organizacijski prate radove na Meštrovićevu paviljonu te naglašavaju da je riječ o jednoj od najzahtjevnijih obnova i da ona još nije završena.
Ministarstvo: 'Žalimo što je Maja Sever u javnost iznijela neprovjerenu informaciju'
'Niti je obnova završena, niti je izvođač predao objekt investitoru, a nije izdana ni uporabna dozvola. Kao što su se već očitovali Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i izvođač radova na objavu gospođe Maje Sever, koja započinje sintagmom 'drži vodu dok majstori odu', dakle radovi još uvijek traju i riječ je o aktivnom gradilištu, a ne završenom objektu. Također su nas izvijestili da je u tijeku analiza kamena koju provodi Hrvatski restauratorski zavod, nakon čega će se odrediti restauratorske smjernice za pitanje probijanja vlage na jednom dijelu zidova. Drugim riječima, 'majstori još nisu otišli'. Podsjećamo da na ovom projektu rade projektanti, stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, konzervatori, nadzor i velik broj inženjera i radnika', navode iz Ministarstva.
Podsjećaju i da su od početka radova u nekoliko navrata održavane konferencije za medije na kojima se govorilo o 'složenosti obnove, problemima koji su postojali od kad je izgrađena, a što se posebno odnosilo na rješavanje pitanja vlage i prodora vode'.
'Kao što je u svojoj reakciji izjavio predstavnik izvođača radova: 'Upravo je problem prodora vode kroz povijesnu kupolu bio jedan od razloga zbog kojih se pristupilo njezinoj cjelovitoj rekonstrukciji.' Zato je preuranjeno donositi zaključke o kvaliteti izvedenog objekta na temelju fotografija snimljenih prije završetka radova, završenih obrada i konačne primopredaje', dodaju.
Navode i da 'žale što je u javnost iznesena neprovjerena informacija koja ne odgovara stvarnom stanju, posebice imajući u vidu dugogodišnje profesionalno iskustvo novinarke Sever, koja obnaša i važne funkcije predsjednice Sindikata novinara Hrvatske i predsjednice Europske federacije novinara'.
Tko odgovara za lošu izvedbu?
Ljutić objašnjava da je u ovom slučaju, ali i općenito potreban 'jako dobar ugovor s izvođačem koji će osigurati da bilo koji oblik neusklađenosti, loše izvedbe ili korištenja neadekvatnih materijala ili tehnoloških procesa pri gradnji, a koji su u nadležnosti izvođača, budu sanirani o trošku izvođača'.
'Nadzor kao takav mora biti prisutan i on je odgovoran za provođenje svih projektnih rješenja, ispravnosti materijala i poštivanje tehnoloških procesa. Sve to je sastavni dio projektnog procesa kao temelja za gradnju. Svakako ne treba opstruirati ukupan proces, 'otkrivati toplu vodu', već jednostavno treba slijediti sve uobičajene, zakonom, propisima i pravilnicima određene procese primjenjive za građevine prema njihovoj zahtjevnosti', dodaje Ljutić.
Kuća Markulin: Druga strana obnove
Arhitektica i konzervatorica Zrinka Paladino nedavno je na svom blogu analizirala obnovu stambene zgrade Markulin na Ribnjaku, sagrađene 1937. godine prema projektu Drage Iblera. Navodi da se na 'toj kući 'zažmirilo' na koješta', među ostalim na izvedbu zamjenske PVC ulazne partije 'začinjene' bijelom plastificiranom kuglom glavnih vrata, kao i na brojne neprimjerene zamjenske zatvore.
'Dopustili smo i da joj se ulični plašt dokraja naruši, da se na njegovu posljednjem katu postavi i 'šator' vezan uz ogradu zaključne terase kojim su se stanari vjerojatno štitili od procurivanja... I naposljetku je obnovimo. Ali kako? Izgleda, bez ispisanih posebnih uvjeta i potvrde nadležnog konzervatorskog tijela. Danas nam eKonferencije presuđuju i kulturnim dobrima jer ukoliko se, slučajno, iz nekog razloga nadležna tijela ne izjasne na vrijeme, zaključi se kako su 'suglasna' i s krajnje poražavajućim nebulozama. Poput naše današnje teme na Ribnjaku. Takozvane obnove, navodi Paladino, dodajući da je riječ ne o bilo kakvoj, već o 'energetski učinkovitoj obnovi'.
'Kako smo nevjerojatno učinkoviti, jednako učinkovito, međutim, zadebljanjem poništimo i sve njezine izvorne slojeve plašta i čak se nad izvorno krajnje pročišćenim prizemljem malčice konzolno nadvijemo. Nije se projektant uspio 'snaći' s tim 'detaljčićem' pa ga je riješio kako već je – uspješno samo za osiguranje puta gubitku ovlaštenja za rad na kulturnim dobrima. Među ostalim, desetljećima poništavamo i sistem izvorno platnenih roleta koje su sjenčale trakaste prozore slobodnog pročelja. Oličimo je bez, koliko mi je znano, izvršenih detaljnih restauratorskih istraživanja i sondiranja, pa ostanemo pri boji 'podnevne zidarske parizer-podriguše', čijoj bi trenutnoj nijansi Ibler teško bio naklon', piše Paladino.
Tvrdi kako po 'tihom padu' Kuće Markulin može 'pasti sve što smo baštinili'.
Ministarstvo najavljuje: Uskoro otvorenje Mimare, do kraja godine otvorenje i Gliptoteke HAZU-a
Iz Ministarstva kulture i medija najavljuju skorašnje otvorenje Muzeja Mimara, čime će se završiti višegodišnji radovi na jednoj od najsloženijih, najopsežnijih i najskupljih obnova kulturne baštine u Hrvatskoj, a ona je uključivala konstrukcijsko ojačanje, energetsku obnovu, restauraciju povijesnih elemenata i prilagodbu muzeja suvremenim standardima te je najvećim dijelom provedena sredstvima državnog proračuna. Podsjećaju da su u Gradu Zagrebu obnovljeni Hrvatski prirodoslovni muzej, Arheološki muzej u Palači Vranyczany-Dobrinović, Galerija Klovićevi dvori i Tehnički muzej Nikola Tesla. 'U potpunosti je obnovljen Atelier Meštrović, koji je krajem prošle godine otvoren s novim stalnim postavom. Od većih zahvata ostaje otvorenje glavne zgrade Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. U završnicu obnove ušao je Hrvatski povijesni muzej na dvije lokacije: u Palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch u Matoševoj ulici - dosadašnjem sjedištu muzeja - i Palači Jelačić na Griču, nekadašnjoj zgradi Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U tijeku su završni radovi na cjelovitoj obnovi sedam od ukupno osam zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koje se obnavljaju putem Ministarstva kulture i medija.
Za kraj godina najavljuje se otvorenje obnovljene Gliptoteke HAZU-a u Medvedgradskoj ulici, a i završetak obnove neorenesansne palače na Zrinjevcu, sagrađene 1884. godine, u kojoj je smještena Strossmayerova galerija starih majstora. U završnicu obnove ušla je i Vila Ehrlich, u kojoj je smješten Hrvatski muzej arhitekture HAZU-a, a obnovljena je zgrada Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU-a, u kojoj je u tijeku zaštita muzejske građe. U tijeku je obnova Umjetničkog paviljona i Muzeja za umjetnost i obrt, a obnovom barokne gornjogradske Palače Lovrenčić u Demetrovoj ulici Hrvatski muzej naivne umjetnosti napokon će dobiti primjeren izložbeni prostor na novoj lokaciji', navode iz Ministarstva kulture i medija za tportal.
