Gradsko dramsko kazalište Gavella u sezoni 2025./26. najavljuje osam premijernih naslova, s fokusom na autorske projekte domaćih redatelja i dramatičara, suvremene dramske tekstove, klasike hrvatske književnosti i filmske adaptacije, kao i koprodukcije s kazalištima i kolektivima iz Hrvatske i regije.

Prva premijera sezone stiže u listopadu 2025. na Velikoj sceni, U ime oca, u ime majke, autorski projekt redateljice Anice Tomić i dramaturginje Jelene Kovačić, nastao prema motivima romana Marine Vujčić Sigurna kuća. Projekt se bavi temom obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja, oslanjajući se i na eseje Virginie Despentes te dokumentarna svjedočanstva žrtava. Predstava želi biti i umjetnički čin i društvena intervencija pa ne ostaje u fikciji: u suradnji s udrugama organizirat će se javne tribine koje temu vraćaju u društvenu stvarnost. Na sceni će se sudariti intimne sudbine i širi društveni mehanizmi koji nasilje reproduciraju – patrijarhat, klasno raslojavanje, politička korupcija.

Studeni donosi praizvedbu teksta Espija Tomičića Your Love is King u režiji Rajne Racz, na sceni Male Gavelle. Ispovjedni monolog jednog od najintrigantnijih domaćih mladih dramskih autora otvara teme bolesti, tranzicije, obiteljskih trauma i nasilja, a Racz će ga scenski rastvoriti u višeglasni izvedbeni materijal.

Berkovićev Rondo prvi put na kazališnoj sceni

U prosincu slijedi prvi kazališni susret s klasikom hrvatskog filma, Rondom Zvonimira Berkovića, u režiji Janka Rakoša. Jedan od najcjenjenijih filmova autorske kinematografije u Hrvatskoj 1960-ih, karakterna je psihološka studija ljubavnog trokuta, gdje se monotonija nedjeljnih partija šaha između dizajnera Feđe i suca Mladena pretvara u polje skrivenih želja, frustracija i emocionalnih pomaka. Na sceni Gavelle "ritual druženja" prenosi se u kazališnu formu koja dopušta još suptilniju igru pogleda, šutnji i naglih emotivnih proboja. Režije se prihvaća Janko Rakoš, glumac Gavellina ansambla, čime ova premijera dobiva i osobnu dimenziju hommagea Berkoviću, koji je i sam karijeru započeo u istoj kući kao dramaturg.

Siječanj 2026. otvara koprodukcija Gavelle i Kulturnog i multimedijskog centra Bjelovar, Gospodin Foka i Siroti mali hrčki Gordana Mihića, pisca i scenarista čija su djela oblikovala jugoslavensku i srpsku kulturu druge polovice 20. stoljeća. Autor Balkan Expressa, Kamiondžija, Povratka otpisanih i Kusturičinih scenarija u Foki i Hrčkima nudi dramski materijal u kojem se balkanski humor, apsurd i socijalna kritika spajaju u prepoznatljiv, autohtoni teatar. U Hrčkima bezazlena igra dvojice službenika prerasta u politički sukob, dok Foka nudi romantično-komičnu priču iz antologije Samci. Predstava u režiji Krešimira Dolenčića spojit će bjelovarski i zagrebački ansambl i donijeti hrvatskoj publici dva gotovo nepoznata, a izuzetno potentna komada.

Carmina Burana kao dramska predstava i novo čitanje Fossea

Veljaču 2026. obilježit će autorski projekt Kokana Mladenovića Carmina Burana, svojevrsno kazališno oživljavanje rukopisne zbirke od 228 srednjovjekovnih pjesama koje su sastavljali golijardi – putujući studenti i klerici XI.–XIII. stoljeća. Njihove pjesme o vinu, ljubavi, mladosti i satiri usmjerenoj protiv crkvene hijerarhije najpoznatije su danas zahvaljujući Orffovoj istoimenoj kantati, no Gavella ih prvi put postavlja kao dramsku predstavu. Mladenović će odabrane tekstove, u prijevodu Zlatka Šešelja, tretirati kroz kolektivni proces rada i improvizacije, gradeći scenski jezik na spoju literarnog predloška i zajedničkog stvaranja ansambla.

Ožujak donosi hrvatsku praizvedbu drame Posjet Jona Fossea, norveškog dramatičara, romanopisca i nobelovca, kojeg nazivaju najvažnijim autorom nakon Ibsena. Fosseovo pismo prepoznatljivo je po minimalističkim dijalozima, ritmiziranim poput "vrhova ledenih santi", gdje je prešućeno jednako važno kao i izgovoreno. Njegovi likovi često ostaju zarobljeni u vlastitoj šutnji, nesnalaženju i osjećaju usamljenosti. Premda su mu tekstovi izvođeni u Splitu, Zagrebu i Puli, Gavella se s Fosseom susreće prvi put, i to u režiji Zlatka Svibena, koji je u istom teatru već imao jedan od najvećih repertoarnih hitova, Zločin i kaznu.

Travanj donosi dvije premijere. Rezidencijalni projekt mladog Khaos kolektiva Ponoćni kotači najavljena je kao multimedijalna "kozmička duodrama" koja spaja kazalište, podcast i izvedbene forme od satire do klaunerije. Od listopada 2025. do travnja 2026. autorski tim – Kristina Grubiša, Lara Nekić i Igor Jurinić – boravit će u kazalištu, snimati podcaste i razgovarati o kazališnoj praksi, da bi sve to preraslo u predstavu. Riječ je o teatru koji briše granice između žanrova i medija, a Maloj Gavelli donosi svježinu nezavisne scene.

Ogresta i Zajec postavljaju Novakov književni klasik

Na Veliku scenu stiže jedno od najvažnijih djela hrvatske književnosti, Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novaka, egzistencijalistička alegorija o samoći, prolaznosti i odnosu moći, čija će aktualnost biti propitana u kontekstu današnjeg društva. Priča o starici i njezinu slučajnom skrbniku iz 1968. oblikuje se kao parabola o političkim sustavima, moći, samoći i potrazi za smislom. Još od legendarne inscenacije Božidara Violića u &TD-u 1974. roman je dio kazališne povijesti, a sada mu novi scenski život daju redatelj Zrinko Ogresta i dramaturg Tomislav Zajec. Predstava će naglasiti suvremenu aktualnost Novakove proze, od pitanja izolacije do egzistencijalnih dilema koje su u eri "nove samoće" možda još bolnije nego prije pola stoljeća.

Na prijelazu sezone, Gavella najavljuje i koprodukciju s Centrom za kulturu Tivat, Krležinu ekspresionističku jednočinku Michelangelo Buonarotti iz ciklusa Legende, čija će premijera u režiji Dražena Ferenčine biti u srpnju 2026. u Tivtu, a kojom će Gavella u Zagrebu otvoriti sljedeću sezonu, 2026./27.

Uz glavni repertoar, Gavella u sezoni 2025./26. nastavlja ciklus Klasika i jazz u teatru pod umjetničkim vodstvom Šimuna Matišića, u kojem se dvaput mjesečno na sceni Male Gavelle i u atriju izmjenjuju koncerti klasične i jazz glazbe. Na Sceni Atrij razvija se i projekt Grad u Gavelli, nastao u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca, kao nasljednik popularne G-točke. Program kroz susrete i razgovore okuplja književnike, glazbenike, likovne i filmske umjetnike, stvarajući prostor dijaloga između različitih umjetničkih praksi i publika.

Pored planiranih premijera, Gavella najavljuje i suradnju s Akademijom dramske umjetnosti kroz ispitne produkcije u Maloj dvorani i na Sceni Atrij, kao i nastavak projekta Uključi me kulturno, kojim se predstave prilagođavaju osobama s oštećenjem vida i sluha, a u studenome 2025. održat će se i 39. Gavelline večeri, jedan od najvažnijih kazališnih festivala u Hrvatskoj.