Jedan od najpopularnijih švedskih suvremenih književnika Carl-Johan Vallgren u svojim se romanima nastoji doticati neuralgičnih točaka suvremenog društva a, kako je rekao u razgovoru za Hinu, iako ne preže od magijskog realizma, fantastike i nadnaravnog, najbolje priče ipak crpi iz života, jer život je najbogatije vrelo literarnih ideja.
Pisac kojega kritika hvali zbog iznimne spisateljske snage, raskošna književnog jezika i sposobnosti oblikovanja kompleksnih i originalnih likova i zapleta, Vallgren je švedska literarna zvijezda, dobitnik niza istaknutih nagrada čije su knjige prevedene na 25 jezika svijeta.
Vallgren će idući tjedan boraviti u Zagrebu kao gost drugog izdanja kulturne manifestacije Zagreb Book Festival (ZBF), koja se u organizaciji Naklade Ljevak održava od 16. do 22. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK), Muzičkoj akademiji te Kinu Tuškanac.
"Ideje za svoje romane kradem od prijatelja, iz priča koje čujem ili o kojima čitam. Ali većim dijelom, nalazim ih u vlastitom životu, jer život je najbogatije vrelo književnih ideja", kazao je pisac, koji će na ZBF-u gostovati u programu 'Tribute to Sweden' posvećenom švedskoj književnosti koja je bila u središtu inauguralnog prošlogodišnjeg izdanja toga književnog festivala.
Pisanje je težak posao, jer u dobru je priču potrebno puno uložiti, ističe Vallgren. "Sebe bih opisao kao pisca koji doista teško radi; provodim pred računalom po sedam-osam sati dnevno. Upornost je moja najveća vrlina jer za roman je potrebno puno vremena i strpljenja, kako bi se razvila dobra priča i kako bi likovi oživjeli, i ja to poštujem", dodao je.
Autor dvanaest romana, Vallgren (1964.) na književnoj sceni debitirao je 1987. romanom "Nomadi". Uslijedile su knjige "Čeznuti" (1988.), "Žena ptica" (1991.), "Priče o snu i javi" (1994.), "Dokument o kockaru Rubashovu" (1996.), "Za brošuru gospodina Bachmanna" (2000.), "Kunzelmann & Kunzelmann" (2009.) i "Morski čovjek" (2012.).
Godine 2002. objavio je roman "Povijest jedne čudesne ljubavi", nagrađen uglednom švedskom nagradom August za najbolju beletrističku knjigu godine, Velikom nagradom književnog kluba i Godišnjom nagradom knjižara. Knjiga je u Švedskoj postala bestselerom prodavši se u osamsto tisuća primjeraka, a prevedena je na dvadeset pet jezika.
Od magijskog realizma do krimića
U romanu miješa magiju i znanost, fantastiku i realnost, ratove, revolucije i velike avanture, u čudesno lijepoj, poetičnoj, zabavnoj i tužnoj priči o bjesomučnoj potrazi nakaznoga čovjeka s kraja na kraj devetnaestostoljetne Europe za njegovom ljubavlju iz djetinjstva.
Pisac je istaknuo da je za magijskim realizmom posegnuo jer mu se to učinilo korisnim za priču koju je želio ispričati, dok je ideja o liku ljudskoga čudovišta prepuštenog na milost i nemilost čudovišnim ljudima, kojemu je pritom dao i telepatske moći, proizašla iz njegove želje da napiše gotički roman, "kojemu nakaznost i nadnaravne moći prirodno pripadaju".
Radnja je smještena u prvu polovicu 19. stoljeća pa je za knjigu morao puno istraživati kako bi iznjedrio "tonu materijala pisanog u stilu starih gotičkih priča, a istodobno zanimljivog modernim čitateljima".
Roman je u nas, u prijevodu Željke Černok, objavio nakladnik Fraktura, koji je objavio i Vallgrenov debi u kriminalističkom žanru, roman "Dječak iz sjene" (2013.), koji je kritika nazvala briljantnim, dobro napisanim, provokativnim, pametnim i jezovitim literarnim trilerom. Roman je na hrvatski preveo Danilo Brozović.
"Mislim da je na neki način knjiga 'Povijest jedne čudesne ljubavi' pripremila teren za moj kasniji prelazak na žanr krimića, iako se, naravno, radi o različitim stvarima. No, puno sam naučio iz tradicije gotičke priče", kazao je pisac.
Kriminalističke je romane počeo pisati jer je osjećao da je došlo vrijeme za promjenu, ali i zato što mu je bio potreban izazov.
"Bilo je vrijeme da započnem nešto novo, da iznenadim samog sebe – u suprotnome, prijetilo mi je zapadanje u 'sigurno' pisanje. Piscu su potrebni izazovi", pojasnio je, istaknuvši kako ipak vjeruje da će se ponovno jednog dana vratiti "normalnoj" književnosti.
Formula dobrog krimića: 'nepropusna' radnja i slojeviti likovi
"Kad pišete krimić, morate se znatno više koncentrirati na radnju – ona mora biti apsolutno 'nepropusna'. Također morate znati odbaciti sve viškove koji prijete usporavanjem tempa, tzv. 'mrtvo meso'. Na neki način, morate smanjiti sva s...nja", ističe Vallgren.
"Trik je, međutim, da tempo radnje ne ubije slojevitost likova. Svega toga kod pisanja 'normalnih' romana nema, što može biti i dobro i loše", dodao je pisac, kojemu "trenutno nekako više odgovara pisanje unutar okvira žanrovskih konvencija".
"Dječak iz sjene" prvi je slučaj 'antidetektiva' Dannyja Katza, genija za jezike ovisničke prošlosti, a Fraktura će za ZBF objaviti i njegov nastavak, drugi roman iz serije, noir-triler "Svinje" (2015.), također u prijevodu Danila Brozovića. Oba romana Vallgren je u Švedskoj objavio pod pseudonimom Lucifer.
Za pseudonim se odlučio, kako je rekao, "Iz čiste vragolije!", a Dannyju je takvu opterećujuću prošlost dao "jer ga to čini zanimljivijim, nekako tužnim i sentimentalnim… savršenim za 'noir' priču".
"S takvom prošlošću, on je neka vrsta kameleona; kreće se jednako slobodno u podzemnom kriminalnom miljeu i u visokom društvu. Vrlo praktično za triler", otkrio je.
Društveno angažirani pisac
Roman "Svinje" najavljen je kao napet, uvjerljiv i brutalan triler o stockholmskom podzemlju, zastrašujući opis eksploatacije nižih društvenih slojeva u čijem su središtu trafficking, prostitucija i narkomanija.
"Te su teme svuda oko nas, ali svejedno biramo zatvarati oči pred njima. Prezirem to, želim ljudima otvoriti oči i dušu", kazao je Vallgren.
Osim što je jedan od najistaknutijih suvremenih švedskih književnika, Vallgren je i talentirani glazbenik; od 1996. je objavio sedam glazbenih albuma. No, ističe kako mu je s troje male djece glazbena karijera u posljednje vrijeme posustala, no "možda se ponovno jednog dana, kad budem imao 70 godina, vratim pozornici sa zgodnim šeširom na ćelavoj glavi, poput Leonarda Cohena", našalio se pisac.
Trenutno ga, ističe, ipak najviše zanima pisati "tvrde noir krimiće o Dannyju Katzu i njegovim prijateljima". "Želim da moji likovi bacaju prave sjenke, da budu životni, ne samo realistični", dodao je, otkrivši kako upravo radi na svojem novom romanu u kojemu je glavni lik Danny Katz a u planu mu je ovaj puta napisati trilogiju, "jer to nikad dosad nisam napravio".
Vallgren je jedan od šestero inozemnih gostiju drugoga izdanja ZBF-a, koji se ove godine održava s fokusom na irsku književnost. Kako se ne bi posve zaboravilo ozračje prvoga ZBF-a na kojemu je u svibnju 2015. predstavljena književnost Švedske, uz gostovanja istaknutih suvremenih irskih autora organiziran je poseban programski segment 'Tribute to Sweden' posvećen švedskim književnicima.
Razgovor s autorom bit će upriličen u subotu 21. svibnja na ljetnoj pozornici MUO-a, a program će isti dan ugostiti i švedsku dječju književnicu Jujju Wieslander, autoricu svjetski poznate slikovnice o Mami Mu prevedene na 30 jezika svijeta.
