KULTURNA BAŠTINA

Smotra pučkih zborova u Topolju

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 22.05.2012 16:02
  • Objavljeno 22.05.2012 u 13:29
Topolje naslovna

Topolje naslovna

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

Udruga Ižip posljednje desetljeće skuplja i čuva materijalne i nematerijalne podsjetnike tradicije sela Topolja, koje se smjestilo u kutu Baranje, između Dunava, jednog rukavca, Baranjske planine i pogleda na dugačku ravnicu prema Mađarskoj. Mještanima tog kraja opet su doveli vrhunske umjetnike

Ovogodišnju jedanaestu po redu Baranjsku smotru crkvenog pučkog pjevanja održanu u subotu u Topolju otvorio je zbor i orkestar Stift schlierbah iz Beča. Austrijanci su izveli djelo 'Missa ih angustiis' Franza Josepha Haydna, nakon čega im se pridružio violončelist Hrvoje Hrešć i izveo 'Hungarian rapsody' Davida Poppera.

U središnjem dijelu programa nastupili su pučki zborovi iz Baranjskog Petrovog Sela, Batine, Draža, Gajića, Topolja, Aljmaša i Davora.

Osim sjajnih izvedbi, umjetničkom doživljaju osobito je pogodovala atmosfera mjesta priredbe, crkva sv. Petra i Pavla sagrađena 1722. na putu od Draža prema Topolju, na jednoj okuci u sredini livade prema Dunavu.

Bijelo oličena izvana i iznutra, bez ukrasa, freski, svijećnjaka, oltara i ostale sakralne opreme, crkva je iznutra odjekivala glazbom koja je podsjećala na savršenstvo. Klupe na kojima su mještani sjedili izrađene su od debelih hrastovih greda, jednostavne bez naslonjača i provedenog centralnog grijanja.

Gordana Živković, organizatorica manifestacije iz Društva prijatelja baranjskih starina Ižip (stari naziv Topolja), kaže da je bolje ovakve smotre održavati ljeti, jer zimsku hladnoću pojačava podzemna vlaga koja natapa pod i zidove crkve što se vidi po prepoznatljivim vlažnim mrljama koje izbijaju u donjem dijelu zidova.

S dvostrukim drvoredom pitomih kestena, na povišenju posred pokošenog travnjaka, mala jednobrodna crkva s polukružnim svetištem u subotnje predvečerje izgledala je kao kakav nasukani mistični dunavski brod koji je zalutao u Topoljski Dunavac, riječni rukavac što se iza crkve prostire ovisno o vodostaju Dunava na 247 do 280 hektara.

Ratujući za Austro-Ugarsku. slavni Eugen Savojski ondje je 1687. u Dunav na utapanje pogurao veliki broj vojnika turske vojske vezira Kare Mustafe. Habsburški vojvoda vjerojatno je bio vjernik, jer je po završetku bitke naredio gradnju katoličke crkve.

Danas se u njoj ne održavaju katolički obredi, a u prilog njezinoj neobičnoj priči govori i legenda o neuspješnoj gradnji zvonika koji se tri puta rušio pa su graditelji odustali da izbjegnu još veći građevinski debakl. U Dražu i Topolju katolički vjernici imaju svoje crkve, sa zvonicima, a ova u prirodi pokazala se izvrsnom za okupljanje na kulturno-umjetničkim priredbama.

Kruno Kartus

Kruno Kartus

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

Jedan od brojnih dokumenata u knjizi Marije Keler o ovoj crkvi tvrdi da je Savojski namjeravao uz nju sazidati jedan dvorac, kakav je primjerice izgradio u Bilju. Ledina je ostala neizgrađena pa ima namjenu mjesnog pašnjaka. Zahvaljujući zalaganju ljudi poput autorice Keler, inače umirovljene ekonomistice iz kombinata Belje, i drugih intelektualaca u udruzi Ižip, crkva je 2000. godine upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara pod brojem 7. u Konzervatorskom odjelu u Osijeku. Četiri godine kasnije, obnovljena je i otad redovno služi kao poprište kulturnih zbivanja.

Gordana Živković, inače turistička agentica jedne od najvećih domaćih agencija, premda je Osječanka, kao i autorica Keler te urednik njezine knjige Damir Doležal, pravnik i turistički vodič, oni imaju izvanredno strastven interes za očuvanje baranjske tradicije. Obnova crkve nije im bila dovoljna pa su u Topolju u tradicijskom stilu obnovili šokačku kuću sagrađenu 1923. prema nepisanim pučkim arhitektonskim pravilima. Imanje se sastoji od stambene kuće, staje s kolnicom, garave kuće ili ljetne kuhinje i gospodarskih zgrada te prostranog dvorišta s bunarom. Prikupljeni materijal o baranjskom seoskom životu u prvoj polovici 20. stoljeća toliko je kvalitetan, dobro očuvan i autentičan da je Ižip uspio postići dogovor s Muzejom Slavonije o osnivanju muzeja in situ, koji muzejsku građu izlaže u izvornom ambijentu.

U bivšem sjeniku gospodarske zgrade postavljena je stalna izložba fotografija velikog formata osječkog fotografa Marija Romulića. Živković kaže da je taj prostor pogodan za organizaciju različitih poslovnih, društvenih ili kulturno-umjetničkih događaja. Tko tamo želi doći, treba se najaviti udruzi Ižip dan-dva ranije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi