Mit koji Rusija ima sama o sebi itekako je živ, podebljan je 2014. napadom na Krim, te neće proći sam od sebe, poručio je u ponedjeljak ruski pisac i novinar Sergej Lebedev u razgovoru na tribini 'Razotkrivanje' povodom Festivala svjetske književnost u Zagrebu
Rusija je već desetljećima pod vlastitom propagandom, što je 2014. napadom na Krim 'podebljano do kraja', kazao je Lebedev. 'Na kraju se pokazalo da je mit, koji smo mislili da je umro, itekako živ, i neće proći sam od sebe', kazao je.
Moderatorica razgovora, rusistica Ivana Peruško, citirala je finsku spisateljicu Sofi Oksanen, koja će također gostovati na Festivalu, kazavši da 'ako Rusija želi ozdraviti, mora se riješiti mita o samoj sebi'.
'Dugo su nas 'filali' informacijama da postoji Rusija i sve ostalo. Čak smo Jeljcinu oprostili bezrazložni čečenski rat', kazao je Lebedev o ratu koji je nazvao 'kolonijalističkim, osvajačkim i šovinističkim'. 'Nakon toga, s Putinom polako je počelo opisivanje Ukrajinaca kao nacista i fašista', tvrdi.
'Bijela dama' o ukletom Donbasu
Razgovor je vodio povodom predstavljanja svoga romana 'Bijela dama', u kojemu se bavi Donbasom, industrijskom regijom na istoku Ukrajine, tijekom nekoliko dana srpnja 2014. Ta je regija 'ukleta' jer su ondje nacisti činili zločine, koje su 'sovjeti zataškali i zabetonirali, te nastavili raditi strahote, a isto čini i sadašnja vlast', kaže, ističući da je 'Donbas najbolje mjesto za započeti roman o tome što je Sovjetski savez'.
U romanu, studentica Žana vraća se u svoje rodno mjesto na istoku Ukrajine kako bi se brinula o majci Marijani na samrtnoj postelji. Marijana je bila voditeljica rudničke praonice, no bila je i neimenovana čuvarica zloglasnog zapečaćenog okna 3/4, sprečavajući da se probudi zlo zakopano u njemu.
Tog srpnja 2014. ruske su rakete pogodile malezijski Boeing, te su mjesto zasule krhotine. Ruske službe i njihove postrojbe, za koje ruska vlada tvrdi da ih nema, haraju regijom, a u romanu 'okamenjeni zbor žrtava nacističkih i sovjetskih režima iz rudničkih jama dobiva vlastiti glas i pokušava ispričati svoju priču ne bi li poslao upozorenje – zlo će se vratiti, i vraćat će se iznova i iznova sve dok zločini ostanu nekažnjeni', kaže se u opisu izdavača, Frakture.
Naziv romana dolazi iz srednjovjekovnog folklora. Odnosi se na biće koje 'ne čarobira, ne liječi, nije travarka, ali ako se gdje pojavi, na tom će se sve mjestu dobro početi događati. Ona lašti, polira ta mjesta. Sama po sebi ne donosi dobro, ali ne da mjestu da se uprlja i da istrune', kaže Lebedev, nazivajući Bijelu damu 'čuvaricom sjećanja'.
Ruski pjesnik, esejist i novinar Sergej Lebedev (Moskva, 1981.) sedam je godina proveo u geološkim ekspedicijama u sjevernim dijelovima Rusije i Srednjoj Aziji. U svojim se djelima posvećeno bavi ruskom prošlošću. Proslavio se svojim prvim romanom 'Granica zaborava'.