BAPSKA

Pronađen keramički kip žene star 7.000 godina

24.08.2011 u 17:42

Bionic
Reading

Keramička figura žene klasičnog tipa vinčanske kulture, stara oko 7.000 godina, pronađena je tijekom arheoloških radova na lokalitetu Gradac kod Bapske, potvrdio je Hini voditelj arheoloških istraživanja Marcel Burić ističući da je riječ o izuzetnom nalazu bez sumnje uvezenom s matičnog područja vinčanske kulture (5300. do 4600. godine prije Krista) u zapadnoj Srbiji

'Figura je pronađena ispod poda istraživane vinčanske kuće, a riječ je o prvoj takvoj keramičkoj figuri žene vinčanske kulture pronađenoj na tlu Hrvatske čime je na najbolji način obilježena 100. obljetnica arheoloških istraživanja lokaliteta Gradac kod Bapske', izjavio je Burić.

Pronađenom figurom potvrđena je i teza arheologa Stojana Dimitrijevića koji je šezdesetih godina prošloga stoljeća istraživao Gradac i došao do zaključka da su onodobni narodi i kulture imali bogate međusobne kontakte.

Uz keramičku figuru žene na lokalitetu Gradac arheolozi su pronašli i dva fragmenta alatki od opsidijana (vulkansko staklo), a riječ je o nožiću i strugalici izrađenim, za neolitik, od najluksuznijega materijala.

Uz spomenuto pronađena je i bakrena pločica, a riječ je nesumnjivo o ukrasu konjske orme, te strelica tzv. skitskoga tipa, što Burić za sada datira na 500. godinu prije Krista.

'Vinčanska kultura i njezina dvjestotinjak godina mlađa sopotska kultura-kćer, nastavljaju se na raniju starčevačku kulturu (6.300 godina prije Krista), a donijele su temeljne promjene u tehnološkoj i socijalnoj strukturi kasnoga neolitika u jugoistočnoj Europi', objašnjava Burić te dodaje kako je Gradac kod Bapske, na najzapadnijim obroncima Fruške gore, jedini lokalitet vinčanske kulture u Hrvatskoj. Vinčanska kultura najnaprednija je neolitička kultura u Europi.

Brdo Gradac kod Bapske prostire se na površini od 34.000 četvornih metara, a samo višeslojno, pet metara duboko, neolitičko naselje prostiralo se na približno 20.000 četvornih metara. Pod vodstvom arheologa Marcela Burića najnovija znanstvena arheološka istraživanja lokaliteta počela su 2006. godine, do sada je otvorena istraživačka sonda od 120 četvornih metara, a ove godine počelo je otvaranje još jedne istraživačke sonde iste površine.

Gradac kod Bapske kao arheološki lokalitet prvi se put spominje šezdesetih godina 19. stoljeća, a prvu, ne pretjerano duboku istraživačku sondu 1911. otvorili su arheolozi Viktor Hoffiller i Mato Vohalski pa se ove godine obilježava i 100. obljetnica znanstvenih arheoloških istraživanja lokaliteta Gradac kod Bapske.

Tim povodom nedavno je u Bapskoj predstavljena i knjiga 'Gradac u Bapskoj – slika života istočne Hrvatske prije 7.000 godina', autora Marcela Burića, višega asistenta na Katedri za prapovijesnu arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koju je u cijelosti financirao Mjesni odbor Bapska te i na taj način posvjedočio kako su današnji žitelji Bapske ponosni na svoje kulturno nasljeđe te da se ono arheološkim istraživanjima predstavlja javnosti.

Knjiga je koncipirana u dva dijela, prvi je općega, informativna karaktera, a drugi stručnog, namijenjenog studentima.