uključujući oskarovce i članove akademije

Poznati regionalni i svjetski filmaši komentiraju izbor hrvatskog kandidata za nagradu Oscar. Složni su da smo trebali odabrati 'Murinu' Antonete Alamat Kusijanović

  • Autor: Vid Barić
  • Zadnja izmjena 19.10.2021 00:32
  • Objavljeno 18.10.2021 u 22:07
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Auto

O ovogodišnjem izboru domaćeg filma kandidata za nagradu Oscar za tportal govore Vanja Černjul, član Akademije koja dodjeljuje nagradu, zatim Oskarovac Danis Tanović, direktor Sarajevo Film Festivala Mirsad Purivatra, producent Nebojša Taraba i redateljica Dana Budisavljević

U domaćoj filmskoj zajednici traju prijepori oko toga koji smo film ove godine trebali poslati kao kandidata za nagradu Oscar, o čemu smo na tportalu ekstenzivno izvještavali u nekoliko navrata. Pljušte optužbe za namještanje izbora, lobiranje, a mnogima je sporan i sam način na koji biramo kandidata koji tek treba u veliku borbu za ulazak na listu nominiranih (film bira komisija HDFD-a tajnim glasanjem). Ovaj put, okupili smo stručnjake iz filmske umjetnosti - priznate snimatelje, producente, redatelje i organizatore velikih filmskih festivala - da nam komentiraju ovogodišnji izbor filma Danila Šerbedžije (prema scenariju Lane Barić) 'Tereza37'. S druge strane 'borilišta', podsjetimo, stoji film 'Murina' redateljice Antonete Alamat Kusijanović - ranije ove godine nagrađen u Cannesu za najbolje debitantsko ostvarenje - a za koji su mnogi uvjereni kako nas je ove godine trebao predstavljati na nagradama Oscar.

Pa, koji smo film trebali izabrati, tko bi na Oscarima imao veće šanse i - najvažnije - što akteri iz filmske industrije misle o načinu na koji odabiremo film svake godine? Je li za dobar plasman filma na Oscarima dovoljna estetska, ili dramaturška vrijednost filma, ili je, pak, važan i hype koji je film dobio uoči samih Oscara? Što u svemu znače važni festivali koji prethode Oscarima, imena producenata na najavnoj špici, ali i distributerski ugovori koje je film uoči dodjele Oscara ostvario?

Evo što kažu naši sugovornici.

Direktor fotografije Vanja Černjul smatra da smo propustili povijesnu priliku

Za tportal je situaciju oko odabira domaćeg kandidata za nagradu Oscar komentirao poznati te u Hollywoodu vrlo zaposleni direktor fotografije Vanja Černjul. Černjul je, inače, član Američke akademije filmske znanosti i umjetnosti (AMPAS), institucije koja dodjeljuje nagradu Oscar (kao član Akademije Černjul glasa za nominaciju američkih i međunarodnih projekata, dok u završnom krugu glasanja glasa za nagradu u svim kategorijama).

'Za početak, htio bih objasniti zašto je nominacija za najprestižniju svjetsku filmsku nagradu uopće bitna za našu kinematografiju. Kao prvo, nominacija hrvatskog filma za nagradu Američke akademije filmske umjetnosti i znanosti (AMPAS) osigurala bi nam mjesto na mapi ozbiljnih svjetskih kinematografija koje su u stanju prijeći nacionalne okvire i komunicirati s globalnom publikom. Drugo, nominacija bi jednom hrvatskom autoru/autorici otvorila mogućnosti u međunarodnoj produkciji i tako stvorila važan resurs za sve buduće pokušaje prodora hrvatskih filmaša u svijet. Treće, nominacija bi vjerojatno pojačala interes domaće publike za hrvatskim filmom prema kojem je tradicionalno sumnjičava', započinje svoje izlaganje Černjul, pa dodaje kako zbog važnosti eventualne nominacije za Oscara država Hrvatska svake godine odvaja, za naše prilike, nezanemariva sredstva kako bi našem kandidatu omogućila ostvarivanje svih legalnih uvjeta za nominaciju. Černjul navodi kako je riječ o iznosu od 300 do 400 tisuća kuna.

'Naravno, taj trud je uzaludan ako nismo u stanju izabrati kandidata s najvećim šansama za ostvarivanje tog cilja. Mandat anonimne komisije koja tajnim glasanjem bira našeg kandidata nije da prosuđuje o umjetničkoj vrijednosti izabranog djela, nego da izabere film s najvećim šansama u konkurenciji od devedesetak svjetskih kinematografija,' obrazlaže Vanja Černjul pa dodaje kako misli da je problem prvenstveno u tome što Akademija izbor filma za kategoriju najboljeg stranog filma prepušta institucijama zemalja koje filmove prijavljuju.

'Svima je jasno da postoji razlika u legitimitetu izbora kandidata u zemljama kao što je Francuska, gdje je proces transparentan i javan, ili zemljama poput Kine gdje bez sumnje postoji politički pritisak na institucije koje vrše izbor. U nekim zemljama postoji problem korupcije, neupućenosti ili nestručnosti,' nastavlja Černjul pa dodaje kako je, za razliku od mnogih sličnih svjetskih organizacija, Američka akademija internacionalna institucija u kojoj 20% članstva dolazi iz čak 77 zemalja. Zbog toga direktor fotografije Černjul smatra kako bi izbor međunarodnih kandidata za Oscara bilo najbolje - prepustiti komisiju koju bi sastavila upravo Američka akademija. Što se, pak, tiče hrvatske komisije i ovog našeg slučaja, kaže nam Černjul, za početak bi bilo dobro znati tko su uopće ljudi koji donose tu važnu odluku.

Član Akademije zatim se osvrće i na film 'Murina':

'Taj film autorice Antonete Alamat Kusijanović postigao je najveći uspjeh u povijesti hrvatskog filma osvojivši nagradu Camera d’Or na jednom od najvažnijih svjetskih filmskih festivala u Cannesu. Uz brojna druga priznanja, nedavno je osvojio i nagradu za najbolji film na Hamptons film festivalu i time ostvario prepoznatljivost kod glasača Akademije koju niti jedan hrvatski film do sada nije imao. Film Murina ima ugovor i s uglednom sales kompanijom The Match Factory i potpis Martina Scorcesea na najavnoj špici. Činjenica da je u fokusu filma ženski lik, a da ga je napisala i režirala žena je također nešto što bi ove godine posebno privuklo pažnju glasača. Sve ovo ukazivalo je na povijesnu priliku koja se nije smjela propustiti. Nažalost, anonimna komisija ovu priliku nije prepoznala', govori nam Černjul pa nastavlja o tome kako će se za redateljicu Kusijanović zbog dosadašnjih uspjeha otvoriti vrata velikih filmskih produkcijskih kuća. Ona sasvim sigurno - uvjeren je Černjul - neće biti zakinuta zbog izbora komisije HDFD-a.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Antoneta Alamat Kusijanović

'Zbog propuštene prilike bit će zakinuta hrvatska kinematografija, buduće hrvatske autorice i autori kao i hrvatski porezni obveznici. Za kraj, moram reći da sistemski problemi o kojima govorim nemaju veze s filmom Tereza37 koji je do sada već postigao sjajne uspjehe. Čestitam redatelju Danilu Šerbedžiji i iznimno talentiranoj scenaristici i glumici Lani Barić te svakako navijam za njih', zaključuje svoje izlaganje o hrvatskom odabiru kandidata za Oscar holivudski direktor fotografije Vanja Černjul.

Oskarovac Danis Tanović kaže da smo si, citiramo, 'pucali u stopala'

Oskarovac Danis Tanović za tportal kaže kako je sam izbor filma pitanje komisije i načina na koji u Hrvatskoj biramo kandidata za nominaciju za nagradu Oscar. Međutim, kaže, iznenadilo ga je što film 'Murina' nije bio odabran ove godine. Tanović to obrazlaže idućim riječima:

'Murina iza sebe ima Cannes. A film koji dobije nagradu u Cannesu, za očekivati je i da bude predstavnik te zemlje na Oscarima. Jer, nije to mala stvar, a to je prvi put da je Hrvatska dobila ozbiljnu nagradu u Cannesu. Čini mi se da kod vas ovo i nije prvi takav slučaj, da komisija odabire film koji ima manje šanse na Oscarima. Iza 'Murine' stoji Martin Scorsese, koji je ipak neko ime u svijetu Hollywooda, i nekako bi bilo normalno, ako iskreno želite da uđete u krug nominiranih, i da Hrvatska eventualno dobije Oscara, da pošaljete takav film. Mislim da niste zaigrali na najbolju kartu,' komentira redatelj Tanović pa se prisjeća i jednog svog slučaja otprije nekoliko godina:

'Bio sam producent na indijskom filmu 'The Lunchbox'. Istovremeno, moj film 'Epizoda u životu berača željeza' je bio kandidat za Oscara ispred Bosne i Hercegovine. I ja sam tad bio rekao da bi mi bilo puno draže da 'The Lunchbox' uđe kao indijski kandidat, jer je prava na film bio kupio Sony Pictures Classics. No, na kraju su Indijci bili odabrali drugi film da ih predstavlja, a ni 'Berač' nije bio dobio nominaciju, a dijelom je to sigurno zbog toga što nismo imali jakog distributera,' pojašnjava redatelj dodajući kako je 2001. godine, kada je on dobio Oscara u kategoriji najboljeg međunarodnog filma za 'Ničiju zemlju' - taj film ranije bio nagrađen u Cannesu, ali i na još nekim festivalima. Kada je stigao u Ameriku na Oscare, kaže nam redatelj, publika je već za film bila čula. Tanović sve navedeno smatra vrlo važnim za dobar prijem filma na prestižnim nagradama Oscar.

'Pošto nisam gledao drugi film Tereza37, moram još reći da je komisija, naravno, ta koja odlučuje. Ali, ovako, iz mog poznavanja dosadašnje situacije, film 'Murina' bi imao puno veće šanse da uđe u taj krug nominacija. Stvarno mi je čudno da ste na ovakav način sami sebi pucali u stopala,' zaključuje Danis Tanović.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Danilo Šerbedžija / Lana Barić

Producent 'Novina' Nebojša Taraba misli da bi 'Murina' imala bolje šanse ući na listu nominiranih

Jedan od najzaposlenijih hrvatskih producenata, Nebojša Taraba koji, između ostalog, stoji i iza serija 'Novine' (Netlfix) i 'Uspjeh' (HBO), za tportal problematizira HDFD-ovu komisiju koja svake godine odabire domaćeg kandidata za nagrade Oscar.

'Činjenica je da mi znamo da 15 anonimnih ljudi bira predstavnika, no ne i mnogo više od toga. Pitam se, zašto to treba biti anonimno? Zašto je ograničeno samo na članove društva HDFD-a? Zašto u taj izbor ne uključimo distributere, producente, možda čak i filmske kritičare? Generalno, mi smo tržište dosta ograničenog produkcijskog kapaciteta, pa bi tim prije svemu tome morali pristupati s malo više pažnje. Procesi bi svakako morali biti puno transparentniji i kredibilniji. Možda bi u izbor kandidata za Oscara trebalo uvrstiti i ljude iz nekih drugih područja, no koji su također dio audiovizualne industrije. Ne završava sve s filmskim djelatnicima, postoji, recimo, i distribucijski segment,' navodi Taraba, dodajući kako bi se pri izboru domaćeg kandidata za tako važnu nagradu moralo voditi računa o prepoznatljivosti filma i nagradama koje je eventualno osvojio prije samih Oscara.

'Pogotovo ove godine, kada su uobičajeni distribucijski procesi bili nepotpuni, ograničeni pandemijom. I onda se pojavi 'Murina', s njome i ogromna vijest da je film koji dolazi s tako malog tržišta kao što je naše osvojio nagradu za najbolji debitantski film na najvažnijem svjetskom filmskom festivalu. Već sama ta činjenica skreće pozornost na film. Pritom, ne umanjujem vrijednost ni drugih festivala,' kaže Taraba pa dodaje kako su važne nagrade osvojene prije samih Oscara svojevrsna verifikacija filma.

'Znamo koji važni festivali prethode Oscarima. To su tri ili četiri A festivala - Cannes, Venecija, Berlin, eventualno Toronto. Tu je i Hamptons ('Murina' ga je ove godine osvojila op. a.). Nakon toga ide i Zlatni globus. Postoji, dakle, čitav jedan svijet festivalskih događanja, jedan verifikacijski svijet prije nego filmovi dođu pred članove Akademije', obrazlaže Nebojša Taraba pa se osvrće i na film Tereza37.

'Da se razumijemo, filmu Tereza37 želim svaku sreću. Želim da me događaji demantiraju, da Tereza37 uđe na tu listu nominiranih. No mislim da bi, imajući u vidu kako stvari funkcioniraju, 'Murini' to bilo puno jednostavnije,' zaključuje producent Taraba.

  • +9
  • +6

Prizori iz filma 'Murina'

Izvor: Promo fotografije / Autor: MARIO TOPIC, promotivne fotografije

Direktor SFF-a Mirsad Purivatra slaže se da film odabiremo na krivi način

Mirsad Purivatra, direktor uglednog Sarajevo Film Festivala (SFF), u razgovoru za tportal također nije krio iznenađenje ovogodišnjim našim odabirom.

'Zaista sam bio iznenađen vašim izborom, ali ne samo ove godine, već i prošle (komisija je bila odabrala film 'Dopunska nastava', dok su mnogi smatrali kako je na Oscare trebao ići 'Dnevnik Diane Budisavljević' op. a.). 'Murina' i film 'Dnevnik Diane Budisavljević' su po mom mišljenju zaista najpogodniji filmovi za nagradu Oscar. Oba filma su vrlo važna, i naišla su na izuzetno pozitivne komentare, kako publike, tako i kritike, a nisu bili nominirani kao hrvatski predstavnici za Oscara. Jako je teško, naravno, suditi o subjektivnim dojmovima svakog člana žirija i mislim da tu počinje prvi problem,' započinje svoje izlaganje o problematici direktor sarajevskog filmskog festivala pa nastavlja o izbornim procesima za kandidata za Oscara u Bosni i Hercegovini:

'Mislim da ova vaša situacija s petnaest izabranih članova žirija, koji su ostali nepoznati za javnost, nije dobar put. Mislim da to nije dobra poruka hrvatskim umjetnicima, režiserima i čitavoj filmskoj zajednici. Kod nas u BiH se svi članovi udruženja filmskih radnika pozovu na projekcije unutar tri dana. Uvjet za glasanje je da dođu i zaista pogledaju filmove. I onda glasaju. Ali, nije riječ o žiriju, već o svim članovima udruženja filmskih radnika. I uvijek se odazove 50-60% od ukupnog broja članova. I to je značajan broj, na koji se ne može lobirati i teško dolazi do sukoba interesa. Riječ je o transparentnom procesu u kojem se točno zna tko je za koga glasao i time su izbjegnute bilo kakve dileme. Naravno da se nekome može sviđati Šerbedžija, Ogresta, Kusijanović ili netko četvrti, takvi smo ljudi, ali to mora biti javno i transparentno', govori Purivatra koji je uvjeren da u načinu odabira kandidata počinju svi naši problemi.

'To je ono što možemo vidjeti na prvo čitanje ovoga o čemu govorimo. I zaista mi je žao da službeno izabrani film Danila Šerbedžije ne može biti u potpunosti strukovno priznat, nego je sada ostala ta jedna sjena. S druge strane, mislim da u tom izboru moraju biti vrlo precizni kriteriji. I to ne samo vezano uz kvalitetu filma, već i uz mogućnost filma, zatim čitave ekipe koja radi na filmu, ali i vezano uz promociju filma u SAD-u. I to je ono gdje je ove godine 'Murina' imala zaista fantastičnu priliku. Priliku da izađe na svjetsku scenu. Dobili ste Cannes, Hamptons, dobili ste dobre kritike, to je jedan zaista uspješan film, a vrijednost tog filma, osim umjetničke, jest i u njezinoj koprodukciji koja obuhvaća i Martina Scorsesea te još nekoliko velikih koproducenata koji su svojim utjecajem mogli pomoći da se uđe u užu selekciju što bi bio veliki uspjeh za hrvatski film,' uvjeren je Mirsad Purivatra koji napominje i kako nema ništa protiv filma Danila Šerbedžije.

'Ja volim taj film, kao što volim i film Zrinka Ogreste Plavi cvijet iz ovogodišnje vaše konkurencije. I smatram da uvijek moramo ostaviti pojedincu da glasa za film koji mu se sviđa. Ali, to mora biti transparentno. Čitavo udruženje mora imati priliku da glasa. Jer, ovo što se kod vas događa unazad dvije godine može se svakako tumačiti. Mi ne znamo tko je glasao, ni za koga. Nema razloga da se procesi tako odvijaju i da se stvara loša klima, to nije dobro ni za koga,' zaključuje Purivatra.

Redateljica Dana Budisavljević smatra kako komisija HDFD-a pri izboru filma ne vodi računa o presudnim aspektima za njegov uspjeh na Oscarima

Redateljica Dana Budisavljević, koja je prošle godine sa svojim dugometražnim prvijencem, dokumentarno-igranim filmom 'Dnevnik Diane Budisavljević' također figurirala za odlazak na Oscare, za tportal prvo komentira način na koji svake godine odabiremo film za odlazak na prestižnu dodjelu nagrada.

'Sporno je da su članovi komisije tajni, čak i nakon objavljenog izbora. Ne znamo koje su kvalifikacije tih 15 ljudi, osim da su oni članovi HDFD-a. Prate li oni svjetsku filmsku proizvodnju, idu li na festivale, prate li vijesti iz industrije? Postoje prilično utabane staze kojima kreće put jednog filma od premijere i nagrada na A festivalima, lobiranja jakih sales agenata i američkih distributera do Oscar nominacije. Čini se da članovi komisije ne raspravljaju o tim, zapravo presudnim aspektima za uspjeh filma u trci za nominaciju,' kaže Dana Budisavljević pa nastavlja dalje o odabiru ovogodišnjeg kandidata.

'Bila sam u pulskom žiriju 2020. kada je Tereza37 trijumfirala. Volim taj film, kao što je i među drugim predloženim filmovima bilo izuzetnih filmova poput Plavog Cvijeta Zrinka Ogreste ili Zbornice Sonje Tarokić. No Murina je jedina imala komparativne prednosti za trku za Oscara. Štoviše, tako jakog kandidata nismo imali nikada u 30-godišnjoj povijesti i mi propustimo tu priliku. Treba dodati i da je Antoneta Alamat Kusijanović jedna od troje Hrvata članova Američke akademije, kao i da je njezin studentski film U plavetnilo bio u užem izboru za studentskog Oscara. Dakle, kako je komisija na osnovu svih tih referenci, plus Cannes, plus Scorsese mogla propustiti povijesnu šansu?! Oni su zaista oštetili hrvatsku kinematografiju. Nekako ne želim vjerovati da smo si zabili takav autogol,' kaže redateljica koju dalje pitamo: koje su još moguće opcije za taj izbor filma koji će nas predstavljati? Ima li nekih sugestija, prijedloga u filmskoj zajednici - razmišlja li se o tome?

'Mislim da u maloj zemlji poput naše, u kojoj se godišnje proizvede 6-10 filmova nema potrebe za mistifikacijom izbora. Najčešće imamo jedan film koji se značajnije međunarodno istakne i taj treba i biti naš kandidat. Svaka zemlja može sama urediti način odabira kandidata, često su to i komisije od 5-7 članova, s javim imenima. Velike zemlje poput Francuske, koje proizvedu preko 100 filmova godišnje, imaju i nekoliko krugova odabira i na kraju se između tri finalista odlučuje na temelju najkvalitetnije promocijske strategije američkog distributera,' kaže ona pa ju pitamo i o prošlogodišnjem izboru, kada joj je odlazak na Oscare izmakao 'za dlaku'. Kako se tada osjećala, a kako se prema tome odnosi danas?

Izvor: Društvene mreže / Autor: Dana Budisavljević

'Prvo mi je bilo jako smiješno, kao ha-ha, veseli hrvatski apsurdi. Bilo je jasno da je Dnevnik Diane Budisavljević i zbog međunarodnih nagrada i vidljivosti, ali i zbog uspješne kino distribucije van Hrvatske te zbog teme koja zanimljiva za Hollywood, najlogičniji kandidat. A izabran je film Dopunska nastava Ivana-Gorana Viteza koji zaista nije bio vidljiv, čak niti na domaćoj sceni. U konkurenciji je tada bio i film Mater Jure Pavlovića koji je imao premijeru na A festivalu u Tallinnu, a njegovi raniji kratki film Piknik je dobio tzv. europskog Oscara, tj. nagradu Europske filmske akademije (EFA). Da su izabrali Mater, rekla bih, OK, birali su između dva podjednaka kandidata i izabrali, po njihovom mišljenju, boljeg. Ali, tajna komisija je izabrala film bez ijedne takve međunarodne reference, koji je usput i film predsjednika udruge, Ivana-Gorana Viteza. I tu sam shvatila da tu nešto ozbiljno nije u redu s radom te komisije i načinom izbora. Sad se vidi da to nije bio izolirani slučaj nego se na žalost ponovilo i to baš onda kad smo zaista imali šanse,' zaključuje redateljica filma 'Dnevnik Diane Budisavljević'.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!