HRVATSKO DRUŠTVO PISACA

Poznati finalisti Nagrade Kamov 2016.

07.11.2016 u 16:22

Bionic
Reading

Zoran Ferić, Drago Glamuzina, Ivana Rogar, Olja Savičević Ivančević i Slobodan Šnajder finalisti su Nagrade Janko Polić Kamov koju će Hrvatsko društvo pisaca dodijeliti 17. studenoga

Finaliste za nagradu koja će se dodijeliti treći put, na dan piščeva rođenja, između 91 pristiglog naslova odabrao je stručni žiri u kojemu su Nikola Petković, Jadranka Pintarić i Boris Postnikov.

Zoran Ferić među finaliste je ušao s romanom 'Na osami blizu mora' (V.B.Z, 2015), strukturiranim 'kao planina s proplankom čiji narativni epicentar čitamo u najdužoj i 'najozbiljnijoj' priči/poglavlju 'Snjegovi Kilimandžara'. Ferić u romanu govori 'o pukotinama u odrastanju, o poimanju zrelosti kao sustavnom gubitku iluzija, ljepoti djetinjstva, čarima galebarenja, propustima forenzike, zbrajačima učinaka životâ svih 'epizodista' u nizu mikronarativa u kojima maestralno rabi načelo kreativnog ataka dijelom na cjelinu', navodi se u priopćenju.

'Everest'Drage Glamuzine (Fraktura, 2016) čvrsto je strukturirana 'knjiga svih nas', 'knjiga koja možda otkriva samu bit pjesništva', ističe se. 'Kada ti pjesnik stihovima koje čitaš, ispred očiju razmakne tanku koprenu koja ti, tako odmaknuta, otkrije i ono što si sam godinama slutio da gledaš i da pritom o tome nešto znaš, ali to nisi umio imenovati. I to ti se tada vrati kao bumerang', dodaje se u priopćenju HDP-a.

Priče Ivane Rogar objavljene u knjizi 'Tumačenje snova' (Durieux, 2016), 'suptilne su i neobično sugestivne u isti mah'. Autorica, navodi se u priopćenju, 'konstruira svoj književni svijet kao raspršeni puzzle ženskoga/ljudskog iskustva postsocijalistički rasturenog srednjeklasnog života u velikom gradu. Povezane dojmljivim lajtmotivom krvarećih desni, njezine priče transformiraju naizgled dobro poznate emocionalne krize i psihičke probleme – poput straha od otkaza, anksioznosti ili poremećaja prehrane – u motive šireg, potmulijeg beznađa'.

Drugi roman Olje Savičević Ivančević'Pjevač u noći' (Sandorf, 2016) vrhunac je zrelosti i kompleksnosti njezina proznog opusa, ističe se. 'Roman o ljubavi koji preispituje žanr ljubavnog romana, roman o sjećanju koji se zaboravu suprotstavlja pisanjem, roman o pisanju koji dovodi u pitanje društveni kontekst i ontološki status napisanoga', navodi žiri.

Roman 'Doba mjedi' Slobodana Šnajdera žiri ocjenjuje kao veliki roman 'koji zahvaća život u njegovoj bítī, brojnim pojavnostima, nastajanjima i nestajanjima'. Ta 'saga o njemačkim doseljenicima u Slavoniju, u vrijeme Marije Terezije, koja počinje na riječnoj splavi, što plovi prema Transilvaniji – kako misle oni koji su se na nj ukrcali – prerasta u veliki obračun s poviješću, općom i pojedinačnom, napisanom i zatajenom, 'obračun' s onim pojedincima koje nosi matica i onima koji joj se ne prepuštaju', stoji u priopćenju HDP-a.