TKO JE U PRAVU?

Politička bitka za kontrolu nad dubrovačkim zidinama

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 31.05.2013 12:00
  • Objavljeno 31.05.2013 u 12:00
dubrovačke zidine turisti

dubrovačke zidine turisti

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

U Dubrovniku već mjesecima traju razmirice između gradske uprave i Društva prijatelja dubrovačke starine oko toga tko će upravljati najprofitabilnijim dubrovačkim spomenikom – zidinama i tako raspolagati milijunima kuna, no usprkos tome, do zadnjeg dana internetske javne rasprave na stranicama Ministarstva kulture svojim primjedbama javili su se samo Denis Orlić, predsjednik Društva te Zavod za obnovu Dubrovnika

Povod internetskoj raspravi bio je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je objavilo Ministarstvo kulture, kojim se radikalno mijenjaju dosadašnji odnosi upravljanja i financiranja.

Naime, Društvo prijatelja dubrovačke starine nakon više od pola stoljeća prestaje upravljati zidinama ostajući time bez unosnog prihoda, a one se stavljaju pod ingerenciju Zavoda za obnovu Dubrovnika, dok bi novcem od prodaje ulaznica raspolagao Grad Dubrovnik. Kako je svojedobno objavila Slobodna Dalmacija, u 2011. na taj se način uprihodilo oko 45 milijuna kuna, no nakon odbitka PDV-a ostaje dobit nešto veća od 36 i pol milijuna kuna što ravnopravno dijele Grad Dubrovnik i Društvo.

Kao i uvijek kad je riječ o raspodjeli milijunskih iznosa, tako se i u ovom slučaju vodi i politička bitka za kontrolu nad dubrovačkim zidinama na što je upozoravao i Dubrovački list.

Može se reći da se radi o dvjema suprotstavljenim stranama: jedna zagovara Društvo prijatelja dubrovačke starine smatrajući da je njihovo poslovanje besprijekorno i da su zadužili Grad Dubrovnik i okolicu radom na obnovi baštine te da bi građani trebali odlučiti o tome tko će upravljati zidinama, a drugi zagovaraju suprotnu opciju gradonačelnika Andre Vlahušića, koji smatra da u poslovanju Društva postoje brojne rupe te se zalaže za to da Grad Dubrovnik ima sve ingerencije nad zidinama, pa tako i financijske.

Međutim, po pisanju Dubrovačkog lista, Vlahušić već četiri godine provodi sustavnu kampanju kojoj je jedini cilj Društvu oduzeti pravo na upravljanje zidinama kako bi mu one postale 'njegova kasica-prasica' i pritom nije svjestan toga da bi usvajanjem prijedloga i izmjena tog Zakona bila učinjena velika šteta 'spomeničkoj jezgri i baštini grada, ali i svima koji izravno i neizravno žive od nje'.

S druge pak strane, kada bi se upravljanje zidinama prebacilo na Grad Dubrovnik, više ne bi trebao državi uplaćivati PDV od prihoda ostvarenog od ulaznica te bi ostalo deset milijuna kuna više za obnovu.


Teško je reći tko je u pravu, no upravo zbog tih kontroverzi, zatražili smo Denisa Orlića, predsjednika Društva, inače odvjetnika, da komentira predložene izmjene i dopune Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika.

Po njegovu mišljenju, taj Prijedlog Zakona krši Ustav RH, primjerice, ustavno načelo nepovredivosti vlasništva, ali i odredbe brojnih zakona, kao što su Zakon o vlasništvu, Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o trgovačkim društvima i drugih. Orlić smatra da je upitno već i vremensko tempiranje internetske rasprave.

Naime, tekst Prijedloga Zakona objavljen je na stranicama Ministarstva kulture 22. travnja sa zakonskim rokom za očitovanje od mjesec dana što znači da se 'zainteresirane strane mogu očitovati u razdoblju od 22. travnja do 23. svibnja, upravo u vrijeme kada je Vijeće grada Dubrovnika, kao uknjiženi vlasnik gradskih zidina, raspušteno zbog predstojećih lokalnih izbora'.

To pak ukazuje na promišljanje, tvrdi Orlić, po kojem se želi isključiti vlasnik iz javne rasprave, usprkos tome što, prema odluci Vijeća grada Dubrovnika, Društvo prijatelja dubrovačke starine upravlja gradskim zidinama do kraja 2019. godine.

'To znači da svi prihodi koji se ostvare na i od gradskih zidina do kraja 2019. pripadaju Društvu prijatelja dubrovačke starine', istaknuo je Orlić dodajući da bi zbog toga, po Zakonu o obveznim odnosima, netko itekako trebao Društvu prijatelja dubrovačke starine nadoknaditi prouzročenu milijunsku štetu.

Nadalje, ovim zakonskim prijedlogom, smatra Orlić, Društvu se 'oduzimaju sva novčana sredstva i zakoniti posjed gradskih zidina, a zatim mu se brišu zemljišnoknjižna prava, i to sve bez ikakvih prava na sudsku zaštitu i bez predviđenog prava na naknadu štete', čime bi se uvela, kako je rekao, 'potpuno nova i do sada u našem pravnom sustavu nepostojeća ustavna i zakonska načela i rješenja'. Po njemu je protuzakonit i predloženi model financiranja Zavoda za obnovu po kojemu bi se sva sredstava osiguravala od Grada Dubrovnika, a sve relevantne odluke o obnovi donosilo Upravno vijeće Zavoda.

To je sporno zbog toga što bi u tom slučaju 'o obnovi i zaštiti dubrovačke baštine većinski odlučivali članovi Upravnog vijeća koji su imenovani izvan Dubrovnika', drži Orlić, jer primjerice, predsjednika i dva člana Upravnog vijeća imenuje i razrješava Vlada RH, a jednog člana župan Dubrovačko-neretvanske županije.

Budući da je dubrovački gradonačelnik još prije godinu dana ustvrdio da je djelovanje Društva u suprotnosti s nekim zakonima i da u njegovu poslovanju postoje propusti, zatražili smo Orlića da to komentira i da objasni ulogu politike u cijelom slučaju tj. odnos gradonačelnika i njegova HNS-a prema Društvu.

'Baš je Andro Vlahušić, nakon što je postao gradonačelnik, tražio reviziju ugovora između Grada i Društva prijatelja dubrovačke starine', kazao je Orlić objasnivši da je Grad Dubrovnik još prije 60 godina povjerio Društvu upravljanje i gospodarenje zidinama, a pisani ugovor zaključen je nešto kasnije 60-ih godina prošloga stoljeća.

'Prijedlog izmjena, po kojemu je pola prihoda od zidina pripalo gradu, prihvatilo je Gradsko vijeće tijesnom većinom u prosincu 2009. i tada je zaključen dodatak postojećem Ugovoru. Iz neobjašnjivog razloga, gradonačelnik nakon manje od godinu dana mijenja stav i hoće cijeli prihod, iako se Vijeće kao jedino tijelo ovlašteno za upravljanje imovinom grada Dubrovnika o tome nikada nije izjašnjavalo. Od tada traju pritisci na Društvo koji su se iz Grada premjestili u Ministarstvo kulture da se naš ugovorni odnos raskine.'

Kad smo ga zapitali je li istina da Društvo novac ubire bez javnog nadzora, a radove izvodi bez javnog natječaja kako je tvrdio dubrovački gradonačelnik, Orlić je odgovorio da 'nije točno da Društvo prijatelja dubrovačke starine radi netransparentno jer su kao udruga podvrgnuti vrlo temeljitim i redovitim kontrolama svih institucija države koje su za to zadužene, a posebno temeljem odavno preuzete obaveze da se sva privremena i konačna financijska izvješća dostavljaju Gradu Dubrovniku'.

'Vrlo lako i precizno može se vidjeti i provjeriti gdje i kako Društvo troši zarađeni novac', rekao je Orlić aludirajući time na njihovu web-stranicu na kojoj stoji da je Društvo posljednjih godina obnovilo ili obnavlja desetke objekata u regiji, od Benediktinskog samostana u Lokrumu i tvrđave sv. Ivana u Dubrovniku pa do crkve sv. Orsule u Slanome, stonskih zidina i crkve sv. Vida u Trstenom. Zatim je objasnio da Društvo prijatelja dubrovačke starine 'kao udruga nije obveznik javne nabave', ali da 'niti jedan posao nije ugovorilo bez odgovarajućeg pozivnog natječaja s najmanje tri ponuditelja'.


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!