SAMIR AMIN NA SUBVERSIVEU

Pokret nesvrstanih mogao bi opet imati važnu ulogu

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 16.05.2011 10:47
  • Objavljeno 16.05.2011 u 10:47
subversive-150511

subversive-150511

Izvor: Cropix / Autor: Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Sinoć je u kinu Europa u 20 sati otvoren drugi dio Subversive Film Festivala. Riječ je o međunarodnoj konferenciji na temu emancipacijske borbe, koja je započeta javnim razgovorom na temu Pokreta nesvrstanih, u kojem su sudjelovali Budimir Lončar, Tvrtko Jakovina, Ivan Iveković, Dejan Jović i Samir Amin

Prigodni broj časopisa Up & Underground, koji uvijek izlazi u vrijeme festivala, posvećen je temi dekolonizacije, opremljen odličnim fotografijama s lica mjesta i ispunjen tekstovima ljudi kao što su intelektualni guru Crvenih brigada Antonio Negri, suautor antiglobalizacijske kritike 'Imperij', nezaobilazni Slavoj Žižek Terry Eagleton, Britanac David Harvey, ugledna spisateljica i aktivistica za ljudska prava Arunddhati Roy. Sve u svemu, Subversive Film Festival ove se godine predstavlja u svom vjerojatno najjačem izdanju, što je potvrdilo i otvaranje teorijskog dijela.

Međunarodna konferencija 'Nove emancipacijske borbe' započela je temom Pokreta nesvrtsanih, jedne od ključnih odrednica Titove Jugoslavije. Ovaj međunarodni pokret, koji danas ima više od 120 članica, službeno je započet velikom konferencijom u Beogradu 1961. te je igrao važnu ulogu u tada Hladnim ratom podijeljenom svijetu, kao alternativa bipolarnom svijetu. Dosta se za afirmiranje važnosti Pokreta nesvrstanosti u hrvatskoj javnosti angažirao povjesničar Tvrtko Jakovina, napisavši o tome i opširnu i hvaljenu knjigu 'Treća strana Hladnog rata', pa je bilo logično da će on biti jedan od govornika koji su se u kinu Europa okupili.

Ostatak ekipe činili su diplomat Budimir Lončar, posljednji jugoslavenski veleposlanik u Egiptu Ivan Iveković, danas profesor Američkog univerziteta u Kairu, pa politolog Dejan Jović, trenutačno savjetnik predsjednika Josipovića. Međunarodne snage predstavljao je samo Samir Amin, jer su Latinka Perović i Amr Moussa otkazali u zadnji čas. Ona zbog zdravstvenih razloga, a bivši tajnik Arapske lige Moussa zato što se upravo kandidira za predsjednika Egipta.

Iako je večer bila kišna, kino Europa lijepo se ispunilo publikom, kojoj je raspon godina bio doista između sedam i 77. Okupljene su kratko pozdravili Mišo Devčić, spiritus movens cijelog projekta,  jednim nervozno energičnim govorom, i opušteni Srećko Horvat, a onda je riječ prepuštena Ivekoviću, koji je na sebe preuzeo ulogu moderatora diskusije. Započeo je iskusni Budimir Lončar istaknuvši da je Subversive Film Festival svjetska vrijednost, jer Zagreb stavlja na intelektualnu mapu svijeta, osvrnuvši se u starom stilu i na mladost u publici na kojoj ostaje budućnost. Nakon toga je prešao na Pokret nesvrstanih rekavši da se trebamo postaviti tri pitanja: što je Pokret postigao, u čemu nije uspio i je li danas relevantan. Podsjetio je da je sve započelo s tek 25 zemalja te da je Pokret nesvrstanih 30 godina djelovao u uvjetima blokovske podjele svijeta. Ivan Iveković naglasio je i antikolonijalni element Pokreta nesvrstanih koji su sa sobom donijele azijske i afričke zemlje.

Povjesničar Tvrtko Jakovina osvrnuo se na mitove oko nastanka Pokreta, ustvrdivši da se to zapravo kao ideja pojavilo na Titovom dugom putovanju oko Afrike, kada je 72 dana plovio od sjevera do juga tog kontinenta. Legendarni susret Tita, Indijca Nehrua i Egipćanina Nasera, koji se smatra začetkom Pokreta, zapravo je bio dobro režirana fotoprilika. Jakovina smatra da je Jugoslavija bila motor pokreta, da je zbog toga dobila na važnosti u međunarodnim odnosima te da bi današnja hrvatska vanjska politika trebala izvući pouku.

Politolog Dejan Jović kao najveći doseg Pokreta nesvrstanih istaknuo je to što je nudio alternativu u odnosu na moćnike te predstavljao borbu protiv statusa quo koji establišment uvijek želi zadržati. U politici se često potencira narativ da drukčiji svijet nije moguć, pa je Pokret nesvrstanih u vrijeme američko-sovjetskog sukoba nudio jednu novu ideju. On, naravno, nije mogao prevladati, ali je pokazivao različite mogućnosti i otvarao prostore slobode.

Budimir Lončar naveo je da za uspjehe Pokreta smatra to što je utjecao na smirivanje blokovskog nadmetanja, zagovarao suživot različitih kultura i civilizacija, pridonio osnaživanju UN-a, u kojem je igrao nezaobilaznu ulogu. Kao promašaje Lončar vidi nedovoljan emancipatorski potencijal u društvenom smislu, jer se Pokret sastojao od mnogo autokratskih režima, kojima je na prvom mjestu bila nacionalna emancipacija od velikih imperijalnih sila. Iveković je upozorio da je danas NATO novi imperijalni instrument, s obzirom na to da vojno djeluje u Afganistanu, ali i u Libiji, u skladu s američkim interesima.

Gost iz arapskog svijeta Samir Amin obratio se prisutnima na engleskom, prvo ističući fotografiju mladog Sjevernoafrikanca, kako prkosno veže maramu oko lica, koja je ovogodišnji vizual Subversivea. I doista, u tim očima jedino se vidi odlučnost i nada u bolje sutra, pa se aktivistički istup Samira Amina dobro uklopio u takvu atmosferu.

Amin je naglasio da se pozitivna promjena upravo događa u arapskom svijetu te da bi Pokret nesvrstanih mogao opet igrati važnu ulogu na svjetskoj sceni. Po njegovoj analizi, Pokret je prije imao veliki utjecaj jer je tjerao velesile da se prilagođavaju međunarodnim propisima i dogovorima, nagovještavao policentričan svijet i otvarao vrata socijalnom napretku. Amin smatra da danas živimo u kapitalističko-imperijalnom svijetu te da bi Pokret nesvrstanih trebao nuditi i socijalnu alternativu protiv kapitalističke globalizacije. To bi trebao biti novi intelektualni projekt ljevice, jer kapitalizam dugoročno proizvodi sve veću nejednakost te onemogućuje socijalnu mobilnost.

Zbog toga bi Pokret nesvrstanih, kaže Amin, mogao imati svoj drugi val, u kojem traži autonomiju u odnosu na globalni kapitalizam, sa snažnim naglaskom na socijalnoj pravdi.U svakom slučaju, već je prvi panel teorijskog dijela SFF-a pokazao da će se moći čuti zanimljivih razmišljanja, koja bi doista trebala opravdati ambiciozno zamišljeni naziv pokrivanja Novih emancipacijskih borbi.

U sljedećim danima slijede okrugli stolovi, predavanja, promocija knjige ta gosti poput Žižeka, Baumana, Eagletona. Treba napomenuti da Srećko Horvat nije uspio okupiti i diskutante i/ili diskutantice koji bi o emancipacijskim borbama govorili iz žensko-feminističke perspektive, što bi bilo zanimljivo čuti, no ostatku najavljenog programa nema se što zamjeriti. Zagreb doista ovih dana jest jedno od intelektualnih središta svijeta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi