'Uspjeli smo složiti program koji će tijekom iduća dva tjedna otvoriti kompletnu jesensku sezonu u svim našim izložbenim prostorima, na što smo iznimno ponosni', kazala je ravnateljica Klovićevih dvora Marina Viculin predstavljajući jesenski program Galerije.

'Alegorija i arkadija - antički motivi u umjetnosti hrvatske moderne' donosi djela antičke tematike najvećih hrvatskih slikara i kipara s prijelaza 19. na 20. stoljeće - Vlahe Bukovca, Mate Celestina Medovića, Ivana Tišova, Roberta Auera, Bele Čikoša Sesije, Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca i Ivana Meštrovića. 'Riječ je o jednoj pravoj građanskoj izložbi koja donosi nekoliko naših i favorita naše publike, ali i neke nikad dosad u Zagrebu viđene slike, te dio manje poznatog opusa umjetnika koje ova Galerija i inače prati", kazala je Viculin.

Slijedi 4. listopada otvorenje izložbe 'Ekstravagantna tijela - ekstravagantne godine' s podnaslovom 'Tijelo i um na rubu društvenih normi', za koju koncept i realizaciju potpisuje Kontejner - biro suvremene umjetničke prakse.

'Ekstravagantna tijela" međunarodni je umjetnički festival koji se od 2007. održava svake tri godine, a tematizira načine na koje društvo određuje granice normalnog i patološkog, neovisno radi li se o tjelesnosti, izgledu, ponašanju, seksualnosti ili životnom stilu. Polazeći uvijek iz devijantne pozicije ekstravagantnog drugog, festival se u prvom izdanju bavio tjelesnim invaliditetom, u drugom mentalnim zdravljem, dok je tema nadolazećeg festivala starost: individualna iskustva, društvene implikacije i kulturna uvjetovanost onoga što zovemo trećom dobi.

"Riječ je o događanju koje smo 'udomili' kao suorganizatori i potpora, a donosi kvalitetan program udruge Kontejner koji se bavi promišljanjem svakodnevnice i inzistiranjem na temama koje su barem dijelom tabuizirane, kao što je starost", pojasnila je Viculin temu ovogodišnjeg festivala. Projekt potpisuju kustosice Kontejnera Ivana Bago, Olga Majcen Linn i Sunčica Ostoić, a dononosi do 3. studenog u prostorima Klovićevih cijeli niz događanja, performansa, simpozija i razgovora.

Istoga dana, 4. listopada, bit će otvorena i kratka izložba suvremene fotografije nagrađivane hrvatske fotografkinje Sandre Vitaljić "Voljena", u kojoj autorica propituje ljubavne odnose, te destruktivne osjećaje koji mogu nastati iz idealiziranog osjećaja ljubavi. "Riječ je o vrlo zanimljivoj izložbi za koju je autorica seriju od svojih 12 fotografija pretvorila u objekte"", kazala je Viculin.

Serija je nastala nakon dugogodišnjeg praćenja novinskih napisa i policijskih izvješća o ubojstvima u partnerskim vezama. Fotografije prikazuju ozljede na tijelu i organima koje su dovele do smrti: dijelovi tijela koji su nekada budili ljubavne i erotske osjećaje - grudi, kosa, lice, usne – ovdje su mrtvi, hladni, "oštećeni", a univerzalni simbol ljubavi - prostrijeljeno srce, dobiva sasvim drugo značenje. Raskomadani dijelovi tijela pretvoreni su u fetišizirane foto-objekte podsjećajući na dragocjenosti koje se često poklanjaju u ime ljubavi, koja tako biva određena upravo posjedovanjem. U trenutku kada voljenu osobu nije više moguće posjedovati, ona biva pretvorena u stvar, neživi objekt koji je moguće odbaciti i tako uništiti izvor boli. Izložba se može pogledati do 13. listopada.

Također u listopadu otvorit će se i izložba "Snovi i sanjarenje" umjetnice srpsko-talijanskog podrijetla Milene Pavlović Barilli, čije autorstvo potpisuje Jelica Milojković. "Ona je naša Frida Kahlo, umjetnica zanimljiva opusa koja pripada vremenu kasnog nadrealizma", kazala je Viculin. Izložba je nastala na inicijativu Srpskog veleposlanstva u Zagrebu i u suradnji s Fondacijom Milenin dom - Galerija Milena Pavlović Barilli, a predstavlja presjek umjetničkog opusa jedne od najistaknutijih predstavnica europske umjetničke avangarde četvrtog desetljeća 20. stoljeća.

Počevši od ranih radova nastalih u razdoblju od 1926.-1931. rađenih u tehnici ulja na platnu i pastela, preko originalnih modnih kreacija koje nisu imale komercijalni karakter, do zrelog umjetničkog opusa koji se kronološki može smjestiti u period od 1932. do 1944., izložba će prikazati i nekoliko najzanimljivijih Mileninih osobnih, odjevnih i uporabnih predmeta. Umjetnica raskošnog talenta, koja se bavila i modnim dizajnom - posebice u New Yorku, gdje je surađivala s vodećim američkim modnim časopisima i gdje je naposljetku i umrla - u Zagrebu je posljednju retrospektivu imala 1979. u Umjetničkom paviljonu. Izložba je otvorena od 10. listopada do 10. studenog.

Jesensku će shemu zatvoriti izložba Tomislava Torjanca 19. studenoga koju priprema kustosica Koraljka Jurčec Kos, te 22. studenoga izložba mladih umjetnika vezana uz dan bijelog štapa, koja će biti koncipirana tako da bude pripremljena i za slijepe i slabovidne osobe.