INTERVJU: ALIDA BREMER

Po uzoru na HAVC, treba nam agencija za književnost

  • Autor: Nina Ožegović
  • Zadnja izmjena 13.03.2013 12:23
  • Objavljeno 13.03.2013 u 12:23
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Alida Bremer, autorica hrvatskog nastupa u Leipzigu, znanstvenica, prevoditeljica i urednica, hrvatskoj je javnosti najpoznatija kao agilna i uspješna promotorica hrvatske kulture u Njemačkoj što potvrđuje i organizacijom i autorskim postavom ovogodišnjeg nastupa hrvatskih pisaca na Sajmu u Leipzigu

Na ovogodišnjem Sajmu u Leipzigu Hrvatska će se predstaviti s jakom delegacijom pisaca, od Zorana Ferića i Vladimira Stojsavljevića do Maše Kolanović i Renata Baretića, a predstavljanje se održava u sklopu višemjesečnog projekta Kroatien Kreativ 2013. u povodu ulaska Hrvatske u EU. Zbog toga se može reći da će Hrvatska i ove godine biti u žiži interesa u Leipzigu.

S Alidom Bremer razgovarali smo uoči početka Sajma u Leipzigu koji je ove godine okupio 2.063 izlagača iz 43 zemlje svijeta što je nešto manje nego prošle godine, no usprkos tome, na njemu će sudjelovati brojni poznati autori kao što su Amos Oz, Ingo Schulze, Adam Zagajewski, Györgi Könrad i Isabel Abedi i održat će se brojne promocije, tribine i razgovori.

Hrvatsko predstavljanje u Leipzigu dio je festivala Kroatien Kreativ 2013., organiziranog u povodu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koji će se održavati tokom cijele godine u Njemačkoj. Kakve će programe obuhvaćati?

Program Kroatien Kreativ 2013 obuhvaćat će različita događanja, od gostovanja pisaca u raznim gradovima preko medijske umjetnosti i svjetlosnih instalacija, slijede retrospektive hrvatskog filma, kazališna gostovanja, gostovanja glazbenika, promocija hrvatske likovne umjetnosti, dizajna i mode, te hrvatske kulturne baštine i turizma, ali i izuma, npr. rado bismo predstavili električni automobil Rimac ili pak izložbu o Ivanu Vučetiću, koji je prvi po otiscima prstiju riješio kriminalistički slučaj, a izložbu je pripremila Matica iseljenika. Planiramo i mobilnu galeriju, koja će s radovima mlađih hrvatskih umjetnika kružiti po njemačkim gradovima. Dvije mlade dizajnerice iz Zagreba ('2 žene i 1 šivaća mašina') sašile su specijalne ovratnike s malim znakom Kroatien Kreativ 2013., koje će u Leipzigu nositi članovi klape Biokovski slavuji. Taj modni detalj funkcionirat će i kao poklon. Program ćemo u cijelosti objaviti tek početkom lipnja, ali će već tijekom travnja i svibnja početi neka važnija događanja.

Do sada ste promovirali na desetke hrvatskih autora u Leipzigu, koji su izazvali zanimanje njemačke javnosti. Kojim ste se kriterijima rukovodili ove godine?

Rukovodila sam se s dva kriterija: prvi se odnosi na promociju pisaca, koji imaju knjige prevedene na njemački jezik, primjerice, Renato Baretić predstavit će se prijevodom 'Osmog povjerenika', a drugi na predstavljanje autora koji se svojim radovima ili djelovanjem uklapaju u temu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. No Srećka Horvata pozvala bih na tribinu Jugoistočna Europa i perspektive proširenja EU-a, neovisno o tome što je objavio novu knjigu razgovora s vodećim intelektualcima Europe i svijeta, jer je to mlad autor, filozof, koji razmišlja o društvenim i političkim temama.

Na tu tribinu, koju financira njemačko Ministarstvo vanjskih poslova, pozvala sam i Borisa Budena i Nadeždu Čačinović, koji odlično govore njemački, a moderator će biti Andreas Ernst iz Neue Zürcher Zeitunga. Srećko Horvat sudjelovat će i na tribini o tome je li Hrvatska 'zadnja stanica' Jugoistočne Europe u EU, a na njoj će sudjelovati i Heinz-Jürgen Axt i Dragoslav Dedović, te moderatorica Verica Spasovska iz Deutsche Welle. Zoran Ferić bit će gost programa Autoren Spezial na kojem će se govoriti o slici Njemačke u europskim zemljama u svjetlu ekonomske krize. Ferić će predstaviti svoj esej, koji je napisao o toj temi te njemački prijevod 'Kalendara Maja', a uz njega će sudjelovati i pisci iz Portugala, Italije, Velike Britanije, Grčke i Austrije.

Također će se predstaviti Maša Kolanović sa 'Sloboštinom Barbie' te Edi Matić s romanom 'Grimalda', koji je prošle godine u Grazu dobio nagradu Steiermärkische Sparkasse, a pozvali smo i Vladimira Stojsavljevića da se uključi u program s romanom 'Ljetni dnevnik rata'. Organizirali smo i specijalan program Adria Nacht u kinu UT Connewitz na kojem će pjevati mlada i nagrađivana dalmatinska klapa Biokovski slavuji, čime će se obilježiti ulazak klapskog pjevanja na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, prikazivat će se animirani filmovi Veljka Popovića, izložba fotografija 'Hrvatska-Kroatien-Croatia/Europa, a čitat će Baretić, Ferić i Kolanović.

Na Sajmu u Leipzigu održat će se tokom četiri dana na 360 atraktivnih lokacija više od 2.600 događanja. Kakvo mjesto u toj impozantnoj književnoj ponudi zauzimaju hrvatski pisci, kakav je njihov odjek u medijima?

Mogu reći da danas na Sajmu u Leipzigu hrvatski pisci zauzimaju malo ali pristojno mjesto. Hrvatsku književnu scenu počela sam predstavljati u Leipzigu još prije 12 godina i prvih šest, sedam godina, unatoč svom ogromnom trudu i zalaganju, na promocije hrvatskih pisaca nitko nije dolazio. Zatim sam se 2007., kada smo najavili da će Hrvatska 2008. biti zemlja gost, razgovarala s predstavnicima raznih institucija, koji su mi dali dragocjene savjete. A 2008. je uistinu urađen prodor prema publici i prema izdavačima, čiji su se plodovi vidjeli u godinama koje su došle poslije.

Pronašla sam važne partnere, a jedan od njih je bilo i kultno kino UT Connewitz, jedno od najstarijih u Europi, u kojem od tad svake godine organiziram barem dva programa, ove godine, primjerice Adria Nacht. Partnerstvo s tim kinom je važno zato što oni pružaju razne reklamne usluge, od promocije u medijima do plakatiranja grada. Bez suradnje s takvim institucijama teško se može išta postići, jer je konkurencija žestoka i ne može se lako isplivati iz te goleme i raznovrsne ponude. Drugi je važan partner sam Sajam u Leipzigu te njegov direktor Oliver Zille, koji je s vremenom postao i moj prijatelj, a koji u svojim izjavama za javnost rado spominje Hrvatsku.

Kad se osvrnete unazad i pogledate svoj dosadašnji rad na promociji hrvatskih autora u Njemačkoj, koje su bile najveće poteškoće? Je li to nepostojanje adekvatne institucije u Hrvatskoj, specijalizirane za promociju hrvatske književnosti u Europi?

Upravo tako! Nedostaje specijalizirana agencija koja bi se bavila samo promocijom hrvatske književnosti u svijetu, kao što Slovenci imaju JAK – Javnu agenciju za knjigu, koja sjajno radi. Osnovali su je zato što su zaključili da im je to pametnije, jednostavnije i jeftinije, primjerice, ta je agencija osmislila vrlo atraktivan slovenski štand, koji je točno izrazio duh njihove ideje, a usto je sklopiv i prilagodljiv za različite sajmove i kao takav jeftiniji od hrvatskih rješenja za štandove, koja su puno puta bila iznova izmišljana bez razgovora o programu, dok su Slovenci uskladili programe i izgled štanda.

Čula sam da HAVC odlično radi sličan posao na području filma – nisam stručnjak za ovo područje i prenosim samo što sam čula - i možda bi trebalo po uzoru na to osnovati sličnu agenciju i za književnost i izdavaštvo. Takva agencija bila bi odličan partner jer bi njezini djelatnici dobro poznavali problematiku u sferi književnosti i kontinuirano bi radili i zato se ne bi trebalo svake godine raditi sve od početka i objašnjavati da je Sajam u Leipzigu u ožujku. Dakle, osnovni problem je u tome što ne postoji sustav što znatno otežava rad.

Jeste li zadovoljni dodijeljenim budžetom s hrvatske strane?

Budžet je bio vrlo skroman, no razumijem potpuno situaciju u Hrvatskoj koja ima 400 tisuća nezaposlenih i nalazi se u velikoj ekonomskoj krizi, tako da je svaka dotacija značajna te se nimalo ne žalim, dapače, mislim da je svaki euro iz državnog proračuna dragocjen. Za program smo dobili deset tisuća eura, a štand, koji će biti malen i skroman, organizirala je Hrvatska gospodarska komora, no ne znam u kojem iznosu. Vjerojatno ne velikom, jer su izdaci racionalizirani i to ni nije tako loše.

Zbog malog budžeta, tražila sam partnere, kao što je Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke ili mreža Traduki, bez kojih se ne bi mogao realizirati hrvatski nastup. Specijalizirana agencija mogla bi i u tom financijskom dijelu itekako pomoći pravodobnim traženjem i pronalaženjem europskih fondova ili konkretno za Leipzig njemačkih institucija, koje bi bile spremne dati potporu hrvatskim piscima. Platiti nekoliko mladih stručnjaka koji vode ovakvu agenciju bilo bi puno jeftinije, efikasnije i pametnije nego svaki put iznova osmišljavati što i kako sa sajmovima u inozemstvu, a ja bih rado predala sve svoje kontakte toj agenciji da ona nastavi dalje raditi ovo što sam ja započela i što ću morati prestati raditi, jer nikad ne možete zauvijek ostati na jednom zadatku, treba ići dalje.

Vi ste i voditeljica mreže Traduki, uključene već petu godinu na promociji književnih i kulturnih projekata različite zemlje, od Njemačke, Austrije i Švicarske do Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Slovenije ili Rumunjske. U kakvom je odnosu ta mreža sa Sajmom u Leipzigu?

Zahvaljujući Tradukiju, na Sajam u Leipzigu dolaze ove godine Edi Matić i Renato Baretić, zatim Nenad Bartolčić, koji će sudjelovati u debati o e-knjizi. Mreža je pokrenuta 2008., kada sam organizirala nastup Hrvatske kao zemlje-gosta na Sajmu u Leipzigu pozvavši uz hrvatske pisce i autore iz regije, jer sam Hrvatsku htjela predstaviti u kontekstu.

Kako za sudjelovanje pisaca iz regije nisam mogla tražiti novac od hrvatskog Ministarstva kulture obratila sam se zakladi Robert Bosch Stiftung i tako je nastao program kojem se u godinama poslije pridružila mreža Traduki, koju čine mnoge institucije kao što su zaklada S. Fischer Stiftung, Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke, Goethe Institut, Pro Helvetia, KulturKontakt Austria i druge. U tih pet godina Traduki je u Hrvatskoj davao potpore za prijevode s hrvatskog na njemački, slovenski, albanski, bugarski, makedonski i rumunjski, kao i s ovih jezika na hrvatski, zatim potpore za festivale, gostovanja pisaca ili konferencije koje su održane u Splitu i Zagrebu na kojima se raspravljalo o problemima u suvremenom nakladništvu, dječjoj knjizi i drugo. U Tradukiju važno mjesto ima udruga Kurs iz Splita, koja se profilirala rezidencijalnim programima za pisce iz njemačkog jezičnog područja i iz Jugoistočne Europe te diskusijama o temama koje se tiču međusobnih odnosa 13 zemalja uključenih u program Traduki.

Koji su hrvatski autori, osim Slavenke Drakulić i Dubravke Ugrešić, koje su potpuno neovisno o Leipzigu doživjele uspjeh, imali najveći odjek u njemačkoj javnosti?

Prvo sam pronašla agenticu Christine Koschmieder, koja se hrabro odlučila povjerovati mi i početi se baviti hrvatskim piscima. Prvi uspjeh smo imale zajedno s mojim prijevodom Ede Popovića, kojemu je ona pronašla mladog i jako ambicioznog nakladnika, koji u međuvremenu slovi za jednog od najboljih u neovisnoj sceni, agentica se zatim zainteresirala i za Romana Simića Bodrožića, a kako je potaknula tog nakladnika, koji je baš slučajno iz Leipziga da se bavi hrvatskim piscima, onda je on počeo uzimati autore i drugih agenata, tako je u okviru nastupa 2008. objavljen i prvi roman Olje Savičević Ivančević, ali i to nije išlo tako lako, nego sam za taj roman dobila potporu Grada Splita i Ministarstva kulture, dakle bilo je puno koraka koje je još trebalo uraditi, zatim je Christine Koschmieder uspješno posredovala roman Ivane Simić Bodrožić jednom većem nakladniku, i tako – to su bili krugovi koji se šire.

Paralelno sam u Austriji s KulturKontaktom izdala jednu seriju od 10 hrvatskih naslova – tu su objavljeni romani, drame i pjesme Borisa Dežulovića, Laura Marchig, Delimira Rešickog, Sanje Lovrenčić itd. A u Njemačkoj sam s malim nakladnikom Daedalus uredila seriju od 6 pjesničkih knjiga, od kojih je najveći uspjeh imao 'Novaljski svjetlopis' Andriane Škunca... Za sve sam te edicije morala izboriti potpore, puno sam autora sama prevela. Izvan ovih serija su prijevodi Ivane Sajko, čije drame prevodim već puno godina, a prevela sam i njezin prvi roman i njezinu studiju iz teorije drame.

Svojedobno je vladao velik interes za život iza željezne zavjese, a zatim za Bosnu. Što je danas u žiži interesa njemačkih čitatelja?

Njemački čitatelji su se pomakli s ratnih tema, no i dalje ih zanima problematika zemalja u krizi, primjerice, trenutačno ih jako zanimaju događanja u Grčkoj. Što se tiče tema hrvatskih autora, njemačkim čitateljima jako se sviđaju autori kao što su Zoran Ferić i Roman Simić Bodrožić, koji opisuju svakodnevnicu iz literarno pomjerenog kuta i s puno crnog humora. Zbog tog zanimanja za humor, nadam se da će i 'Osmi povjerenik' Renata Baretića, koji sam također prevela, naići na dobar efekt. Prevela sam i pjesnika Marka Pogačara, koji je jako primijećen u literarnim krugovima. Dakle, Nijemce zanimaju autori novog stila i novog književnog pristupa, no skloni su i drugim temama, tako da mislim da će im i Srećko Horvat sa svojom novom knjigom razgovora s vodećim intelektualcima današnjice kao što su Tariq Ali i Stephane Hessel, 'Nakon kraja povijesti: Od Arapskog proljeća do pokreta Occupy' biti zanimljiv.

Može li se reći da za Hrvatsku uoči njezina ulaska u EU vlada veliko zanimanje u Njemačkoj?

Da, Hrvatska ih jako zanima, no zanima ih i općenito proširenje Europske unije, neki su Nijemci za, a drugi protiv, a neki se boje i jako su skeptični, naročito oni koji smatraju da Njemačka snosi sve troškove. O tome se trenutačno vodi dosta živa polemika u Njemačkoj. Zanimljivo je da neki misle da je Hrvatska već u EU. Naime, zadnje dvije, tri godine Hrvatska je zbog turizma i dolazaka na Jadran sve popularnija. Prije su Hrvatsku povezivali s ratom i puno se govorilo o nacionalizmu, gdje su Nijemci zbog vlastite prošlosti jako osjetljivi, tako da je nad Hrvatskom lebdjela neka tamna sjena, no danas postoji prilična simpatija prema Hrvatskoj kao zemlji u prvom redu privlačnoj za odmor, puno se priča i piše s oduševljenjem o ljepotama Jadrana, od Istre do Dubrovnika. Mislim da bi bila šteta da se ta pozitivna klima i naklonost Nijemaca prema Hrvatskoj ne iskoristi, recimo, mogao bi se imidž Hrvatske temeljiti na spoju suvremene kulture i turizma, što je danas jako popularno i traženo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!